7 PITANJA I ODGOVORA O PRINOSIMA OBVEZNIH MIROVINSKIH FONDOVA

Rast kamatnih stopa i pad cijena obveznica u kombinaciji s energetskom krizom i rastućim rizicima stagflacije pogađaju svjetske dioničke indekse pa je sve to utjecalo i na pad imovine i prinosa hrvatskih obveznih mirovinskih fondova u 2022. godini.

O kretanjima imovine i prinosa Hanfa redovito izvještava svaki mjesec, a u nastavku donosimo detaljnija objašnjenja koja članovima obveznih mirovinskih fondova mogu pomoći u razumijevanju i tumačenju podataka i izračuna.

1.   Kako pratiti prinos mirovinskih obveznih mirovinskih fondova i što je MIREX?

Najjednostavniji način praćenja prosječnog prinosa obveznih mirovinskih fondova je praćenje kretanja indeksa MIREX.

Vrijednost MIREX-a određene kategorije obveznih mirovinskih fondova (OMF), a to su kategorije A, B i C, ukazuje na prosječnu vrijednost udjela svih fondova u određenoj kategoriji, pri čemu je doprinos pojedinog fonda indeksu jednak njegovoj veličini, odnosno neto imovini na promatrani dan.

Stope anualiziranog prinosa mirovinskih fondova od početka rada izračunate su za cjelokupno razdoblje poslovanja svih kategorija OMF-ova i to usporedbom vrijednosti indeksa MIREX na početku i na kraju promatranog razdoblja, gdje navedena stopa predstavlja geometrijsku sredinu godišnjih prinosa ostvarenih u promatranom razdoblju. Navedene stope objavljuju se na internetskoj stranici Hanfe, u redovitim publikacijama „Mjesečno izvješće“ i „Standardni prezentacijski format“.

MIREX daje uvid u kretanje vrijednosti obračunskih jedinica određene kategorije OMF-ova, slično kao što primjerice indeksi CROBEX i S&P500 pružaju uvid u kretanje domaćeg ili američkog dioničkog tržišta, samo što je u slučaju MIREX-a riječ o samo četiri obvezna mirovinska fonda.

Slično kao i kod dioničkih indeksa konstrukcija MIREX-a prati istu metodologiju gdje se kod MIREX-a koriste cijene udjela svakog pojedinog fonda, a kod dioničkih indeksa koristi se cijena svake pojedine dionice u njegovom sastavu. Doprinos pojedine dionice u sastavu indeksa, odnosno udjela fonda u MIREX-u, proporcionalan je njegovoj veličini, odnosno ukupnim sredstvima koje navedena cijena predstavlja.

Vrijednosti pojedinačnih udjela za svaki fond definirane su tako da svi fondovi u promatranoj kategoriji (primjerice B) imaju vrijednost 100 na dan osnutka kategorije (datum početka rada kategorije B je 30. travnja 2022., a kategorije A i C 21. kolovoza 2014.)

Ključna razlika između kretanja cijene dionice i cijene udjela pojedinog obveznog mirovinskog fonda leži u činjenici da su obvezni mirovinski fondovi ustvari fondovi otvorenog tipa. To znači da se ukupan broj udjela u njima svakodnevno mijenja u skladu s tekućim i svakodnevnim uplatama i isplatama članova, dok je ukupan broj uvrštenih dionica neke kompanije na burzi, osim iznimno u slučaju korporativnih akcija, fiksan.

Na jednak način kao što se profitabilnost neke dionice (ili indeksa) u određenom razdoblju može izračunati tako da se usporedi njezina cijena na početku i na kraju promatranog razdoblja, tako se i profitabilnost mirovinskog fonda može izračunati usporedbom cijene udjela fonda (ili MIREX-a) na početku i kraju razdoblja, te zaključkom je li došlo do porasta ili pada vrijednosti.

Navedeni pristup jedini je ispravan za ocjenu profitabilnosti mirovinskih fondova jer cijena udjela na kraju svakog radnog dana odražava uspješnost upravitelja imovinom fonda koja je nastala zbog tržišnih kretanja i naknada, dok se sve ostale financijske transakcije (uplate i isplate sredstava) reflektiraju isključivo u promjeni broja udjela u fondu.

NAV (neto vrijednost imovine fonda) i indeks MIREX najbolje govore o uspješnosti upravljanja imovinom fonda te predstavljaju standardne pokazatelje vrijednosti i prinosa fonda u svijetu te ulagaču omogućavaju da na jednostavan i brz način vidi kretanje zarade ili gubitka i usporedi uspješnost fondova.

Iako indeksi MIREX pružaju uvid u prosječnu profitabilnost obveznih mirovinskih fondova kao cjeline, prinos se na razini pojedinačnog člana ipak može razlikovati. Ta razlika ponajprije može nastupiti iz razlike u visinama i dinamici pojedinačnih uplata u fond, a što može ovisiti i o vremenu (ne)zaposlenosti i visini plaće pojedinih članova u promatranom razdoblju, što se ne mora nužno poklapati s dinamikom uplata na razini pojedinog fonda, odnosno cjelokupnog sektora.

2.   Je li u izračun MIREX-a uključeno i kretanje inflacije?

Kretanje stopa inflacije nije izravno uključeno u izračun MIREX-a, s obzirom na to da su jedini ulazni podaci koji se koriste za izračun MIREX-a vrijednosti obračunske jedinice mirovinskih fondova, a ne i porast cijene i kretanje stope inflacije.

MIREX prikazuje kretanje nominalne vrijednosti obračunskih jedinica mirovinskih fondova. Da bi se prinosi mirovinskih fondova prikazali u terminima vrijednosti potrošačke košarice dobara, stope promjene vrijednosti indeksa potrebno je korigirati za ostvarene stope inflacije.

3.   Kako će trenutni godišnji MIREX utjecati na mirovinsku štednju?

Mirovinska štednja je zbog načina uplata iz radnog dohotka isključivo dugoročno ulaganje pa mirovinska društva svoju strategiju temelje ponajviše na dugoročnim ulaganjima.

Uzimajući u obzir povijesna kretanja te cikličku prirodu gospodarskih i financijskih kretanja u dužem vremenskom roku izvjesna je pojava povremenih kriza ili šokova na financijskim tržištima koji mogu uzrokovati pad vrijednosti imovine mirovinskih fondova, nakon kojih uobičajeno slijede prosperitetna razdoblja karakterizirana gospodarskim rastom i rastom vrednovanja na financijskim tržištima.

Primjerice, u posljednjih 20 godina od početka rada mirovinskih fondova, prošla su čak četiri negativna svjetska ekonomska ciklusa, a sve negativne promjene u tim krizama fondovi su kasnijim zaradama, u kratkom roku, nadoknadili svojim članovima. U tih 20 godina rada u obvezne mirovinske fondove uplaćeno je 84,4 milijarde kuna, a mirovinska društva su upravljanjem zaradila dodatnih 44,66 milijardi kuna za svoje članove. Iz navedenog se primjera vidi da je u konačnici najbolji način za procjenu uspješnosti mirovinskih fondova promatranje njihovih dugoročnih ostvarenih prinosa.

4.   Zašto je MIREX kategorije C u 2022. znatno niži od MIREX-a A i B kategorije?

Prema aktualnom Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, fondovi A, B i C kategorije imaju različita ograničenja ulaganja. 

Fond A kategorije najviše je okrenut rizičnim ulaganjima – do 65 posto neto vrijednosti imovine može biti izloženo dioničkom tržištu, a najmanje 30 posto imovine uloženo u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca (među kojima su i obveznice).

Fondovi B kategorije po zakonu moraju do 50 posto svoje imovine uložiti u dužničke vrijednosne papire, a kod fondova C kategorije to se penje na minimalnih 70 posto neto imovine.

Tradicionalno, najrizičnija ulaganja su ulaganja u dionička tržišta, no uslijed energetske krize i globalnog pada cijena obveznica, najveći negativan utjecaj tržišta trenutačno se odrazio na prinose fondova C kategorije. U toj kategoriji danas štedi tek 3,2 posto svih članova obveznih mirovinskih fondova, a riječ je uglavnom o članovima koje je u tu kategoriju iz kategorije B preselio REGOS po sili zakona, zbog činjenice da su ušli u petogodišnje razdoblje do ostvarenja prava na mirovinu.

Razmjeri i posljedice ove krize su se u 2022. pokazali netipičnima u odnosu na prethodne krize, kada su se mirovinski fondovi C kategorije pokazivali najotpornijima upravo zbog svojih zakonom propisanih konzervativnih strategija ulaganja. Zaključci iz aktualne krize zasigurno će pripomoći u modeliranju budućih mjera zaštite, kako bi ih predlagatelj zakona uključio u javnu raspravu i u nove izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

5.   Može li Hanfa za svakog člana mirovinskog fonda izračunati ostvareni prinos na njegova uplaćena sredstva?

Hanfa je zadužena za nadzor mirovinskih društava i mirovinskih fondova, a posebno nadzire provode li se svi zakoni koji uređuju njihovo poslovanje i ulaganja te poštuju li se sva pravila u vezi s upravljanjem, dozvoljenim limitima ulaganja te komunikacijom i izvještavanjem.

S te osnove Hanfa kroz izračun i objavu MIREX-a svakodnevno izvještava o uspješnosti rada fondova, uzimajući u obzir stanje na cijelom tržištu te uspješnost pojedinog mirovinskog fonda.

Detaljne informacije o uplatama doprinosa u obvezni mirovinski fond za svakog pojedinog člana vodi REGOS. Sve dodatne informacije o stanju na svojem osobnom računu svaki član mirovinskog fonda može zatražiti od REGOS-a i od mirovinskog društva koje upravlja njegovim obveznim mirovinskim fondom.

6.   Kako uspoređivati prinose pojedinih obveznih mirovinskih fondova?

Na internetskoj stranici Hanfe, u redovnoj statističkoj publikaciji Mjesečno izvješće dostupni su izvještaji o kretanjima prinosa svih obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Tako su u tablici 1.9. „Vrijednosti obračunskih jedinica OMF-ova i prinosi“ uz vrijednosti MIREX-a po kategorijama OMF-ova navedeni i prinosi svakog pojedinog obveznog mirovinskog fonda. Pri tome su prikazani sljedeći prinosi: mjesečni, od početka godine, u zadnjih jednu, tri, pet i deset godina te prinosi od početka rada. Osim u Mjesečnom izvješću, godišnji prinos OMF-ova u posljednjih pet godina dostupan je i u redovitoj publikaciji Standardni prezentacijski format. Iz navedenih podataka razvidno je da su prinosi pojedinačnih fondova u odnosu na prosječan prinos fondova različiti. 

Razlike u prinosima rezultat su različitih strategija ulaganja i uspješnosti mirovinskih društava unutar postavljenih zakonskih okvira. Zato se svim članovima preporučuje da prate rad fonda u kojem štede, ali i rad svih fondova jer samo aktivnim sudjelovanjem mogu postići maksimum za svoj osobni račun.

Naime, svaki član tijekom svojeg radnog vijeka može promijeniti kategoriju fonda i izabrano mirovinsko društvo/fond (ovisno o zakonskim ograničenjima), a sve dodatne informacije mogu se potražiti u Mirovinskim informacijskim centrima REGOS-a ili na njegovim internetskim stranicama.

Podatke o ostvarenim prinosima na svojim internetskim stranicama objavljuju i mirovinska društva, međutim samo za „svoje“ mirovinske fondove, odnosno one kojima oni upravljaju, pa je informiranjem putem REGOS-a lakše izvršiti usporedbu.

Ipak, kako bi se osigurala ujednačenost prikaza i članovima olakšala međusobna usporedivost prinosa svih mirovinskih fondova, Hanfa je propisala da mirovinska društva prikazuju prinose fondova:

1. za tekuću godinu
2. za razdoblje od prethodnih 12 mjeseci od dana za koji se objavljuje prinos
3. kao prosječan godišnji prinos od osnutka mirovinskog fonda
4. od dana osnutka do dana davanja prikaza, kao godišnji prinos za svaku kalendarsku godinu posebno
5. uz opis i metodologiju načina na koji je prinos izračunat
6. uz napomenu da rezultati poslovanja mirovinskog fonda ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav utjecaj na buduće rezultate poslovanja mirovinskog fonda.

Svi navedeni prinosi moraju biti prikazani zajedno na jednom mjestu i mirovinsko društvo ih ne smije međusobno odvajati.

Hanfa redovno provodi kontrolu objave i prikaza podataka u takvim izvještajima te nakon nadzornih aktivnosti po potrebi traži od mirovinskih društava određene promjene kako bi se takav način informiranja i način izvještavanja dodatno unaprijedio.

Stanje na mirovinskom računu pratite redovito jer morate znati uplaćuje li poslodavac vaše doprinose i s koliko novca u svojoj mirovinskoj štednji raspolažete, odnosno uvećava li se vrijednost vaše štednje. Ako se ne uvećava ili niste zadovoljni prinosom, imate argument za prelazak u drugi mirovinski fond.

Prilikom prikazivanja prinosa mirovinska društva moraju se držati i dodatnih pravila. Tako prinos mirovinskog fonda za razdoblje kraće od jedine godine ne smije biti prikazan anualizirano, na godišnjoj razini. Ako se pak prikazuje prinos za više godina, tada se mora prikazati prosječni godišnji prinos izračunat kao geometrijski prosjek. Vrlo je važno i to da se prinos uvijek mora izražavati uz jasno naznačeno razdoblje na koje se odnosi kako ne bi nikoga dovodio u zabludu. Uz prikaz prinosa mirovinskog fonda moraju biti navedene i naknade i troškovi mirovinskog fonda koji su uzeti u obzir prilikom izračunata prinosa, a sama promidžbena informacija uz sve to mora sadržavati i osnovne podatke o rizicima fonda.

Stanje na osobnom mirovinskom računu svakodnevno se može pratiti na tri načina:

• pozivom na besplatni info-telefon fonda čiji ste član, uz autentifikaciju PIN-om ili drugim autentifikatorom
• putem internetske stranice fonda, uz propisanu autentifikaciju
• putem SMS poruka koje će vam u dogovoru s njima slati vaš fond, najčešće nakon svake uplate na vaš osobni mirovinski račun.

7.   Koje su naknade mirovinskih fondova uključene u kretanje MIREX-a?

Sve naknade koje mogu naplatiti mirovinska društva propisane su zakonom te su identične za sve obvezne mirovinske fondove, bez obzira na kategoriju. Osim upravljačke naknade, koja sada iznosi 0,27 posto godišnje, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima u članku 63. propisuje da mirovinsko društvo za svoj rad može zaračunati još i:

• ulaznu naknadu u iznosu od najviše 0,5 posto od uplaćenih doprinosa
• naknadu za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8 posto u prvoj, 0,4 posto u drugoj, odnosno 0,2 posto u trećoj godini članstva
• naknadu depozitaru / depozitnoj banci.

U prikazivanju MIREX-a uračunate su upravljačka naknada i naknada depozitaru, dok se ulazna naknada ne uračunava u prinos s obzirom na to da se radi o jednokratnoj naknadi koja se obračuna i umanjuje od iznosa uplate u mirovinski fond.

Sve su naknade zakonski određene te moraju biti transparentno objavljene u prospektima fondova i na internetskim stranicama mirovinskih društava, što Hanfa redovito provjerava. Trenutačno je u tijeku priprema izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji bi, kako je najavljivano, trebao unijeti promjene i u tom pogledu pa će potencijalno dodatno smanjiti troškove za sve one koji uplaćuju mirovinsku štednju.