ANJA TKALČEVIĆ*: ZAŠTO NE VOLIMO RAZMIŠLJATI O FINANCIJAMA?

Riječ emocije u nama budi niz različitih asocijacija, smatramo ih snažnima i živopisnima, dok nam je na spomen riječi financije vjerojatno prva pomisao na nešto složeno, dosadno i racionalno. Međutim, istraživanja su pokazala da je veliki broj naših financijskih odluka povezan s emocijama te da su financije i novac uzrok velikog broja različitih emocija. Važnost razumijevanja emocija i njihovog utjecaja na naše financijske odluke nužna je za uspješno upravljanje osobnim financijama. Trebali bismo osvijestiti koje emocije povezujemo s novcem i financijama jer bez svjesnosti bismo se mogli dovesti u situaciju gdje naše emocije upravljaju našim odlukama o financijama i preuzimaju vladavinu nad našim ratiom, odnosno racionalnim razmišljanjem.

Kakve veze ima strah s novcem?

Od svih negativnih emocija koje povezujemo s novcem i financijama, strah je možda najsnažnija, ali kakve veze ima strah s novcem? Možemo osjećati strah zbog nedostatka novca za osnovne životne potrebe ili možda za ostvarivanje određenih želja, ali strah možemo osjećati i ako imamo previše novca, odnosno možemo osjećati strah od izazivanja zavisti kod drugih. Kad već spominjemo zavist, treba spomenuti da zavist možemo osjetiti prema onima koji imaju više od nas ili možemo biti zavidni na uspjeh koji su pojedinci ostvarili. Uz osjećaje straha i zavisti česti osjećaji koje još povezujemo s novcem su sram i krivnja. Krivnja se može javiti u situacijama kada smatramo da smo nekim svojim postupkom negativno utjecali na nekog drugog, primjerice nismo donirali novac za neku određenu svrhu ili udrugu, ali krivnju možemo osjetiti i kada nismo uspješno savladali neku prepreku. Krivnju često povezujemo s nekom određenom situacijom, primjerice trebali smo bolje razmisliti prilikom odluke o kreditu, dok sram često implicira osjećaj nedostojnosti, koji često sadržava i sram karaktera (sramite se toga tko ste) i bihevioralni sram (sramite se onog što radite). Tako primjerice možemo osjećati sram zbog prekomjerne potrošnje ili nedovoljne štednje, odnosno nemogućnosti da uštedimo novac, međutim, taj osjećaj srama možemo prenijeti i na svoj identitet na način da se sramimo sebe, svojeg ja, jer si ne možemo priuštiti određene stvari. U engleskom jeziku postoji izraz money shame, koji upravo opisuje na koje sve načine doživljavamo strah povezan s novcem te na koje se sve razine našeg života on može prenijeti. S obzirom na snažan utjecaj koji negativni osjećaji povezani s novcem i financijama mogu imati na naš financijski, ali i osobni život, često smo skloni izbjegavati situacije i razmišljanja koja nas dovode do tih negativnih emocija.

Izbjegavanje i odugovlačenje može nas dovesti do dugoročno više razine tjeskobe.

Izbjegavanje u kontekstu financija zapravo najčešće znači samo odugovlačenje; možemo čak reći da često zabijamo glavu u pijesak i nekako se nadamo da će se naši financijski problemi sami riješiti. Međutim, nažalost to baš i nije slučaj, financije su ipak nešto s čim bi se trebali sami pozabaviti. Evo stoga jedan primjer kako razmišljanje i ne razmišljanje o financijama utječu na kratkoročne i dugoročne razine stresa. Dakle, razmišljate kako biste trebali sjesti i razmisliti o svojim financijama i planu za, primjerice, štednju za mirovinu. Međutim, već sama pomisao da trebate sjesti i pogledati svoje financijsko stanje i smisliti neki plan u vama izaziva stres. Kako biste se riješili tog stresa, izbjegavate se suočiti s tim zadatkom, što kratkoročno snižava vašu razinu stresa jer ne razmišljate o štednji za mirovinu, međutim, kada biste ponavljali ovaj obrazac ponašanja, svaki novi pokušaj da sjednete i razmislite o svojim financijama izazivao bi sve veću i veću razinu stresa. Razina stresa koju biste osjetili pri svakom sljedećem pokušaju bila bi veća jer se polazišna razina stresa povećava, odnosno ona se akumulira sa svakim novim odgađanjem. S druge strane, kada biste se suočili s činjenicama i uistinu sjeli i zaronili u svoje financije, kratkoročno biste vjerojatno osjetili visoku razinu stresa, međutim, ukupna i dugoročna razina stresa zapravo bi se smanjile jer biste krenuli raditi na svojem planu i imali biste neki dugoročni plan.

Kada se uopće kreće izgrađivati naš odnos prema novcu?

Većina psihologa i znanstvenika slaže se da se naš odnos prema novcu kreće izgrađivati već od najranije dobi. Djeca su kao spužve, upijaju svijet i informacije koje su oko njih, ali upijaju i određena ponašanja pa tako i ona koje se odnose na novac i financije. Prema jednom istraživanju s Cambridgea[1] ljudi već neke prve osnovne koncepte o novcu i financijskom ponašanju izgrade do sedme godine života. Primjerice, ako ste odrastali u kućanstvu u kojem se nije previše razmišljalo o novcu, već se živjelo po principu uživajmo danas, a sutra što bude, mogli biste biti skloniji većoj potrošnji. S druge strane ako ste primjerice odrastali u kućanstvu u kojem se nije pričalo o novcu i financijama, ili se čak one koji imaju smatralo pohlepnima, postoji mogućnost da ćete osjećati krivnju u budućnosti ako budete imali novac i dobro zarađivali. Kako ne bismo za sve svoje financijske probleme krivili svoje roditelje, moramo biti svjesni svojih odluka i svojih emocija, ali i naučiti o njima razgovarati.

Komunikacija kao ključ uspjeha uspješnog upravljanja financijama

U obitelji, s prijateljima i društvu općenito se rijetko pokrene tema financija i novca; nismo pretjerano skloni razgovarati o tim temama. Međutim, upravo razgovor o situacijama koje nas brinu i/ili u nama izazivaju negativne osjećaje, pa tako i razgovor o novcu i financijama, mogu nam pomoći u boljem upravljanju novcem. Razna istraživanja pokazuju da brinemo o novcu i financijama i da nam to izaziva stres. Istraživanja financijske pismenosti koja je tijekom 2022. provela Hanfa pokazuju da 53 % mladih, odnosno dvije trećine osoba u dobi od 50 do 65 godina često brine o plaćanju svojih uobičajenih troškova, a većina ih je i nezadovoljna svojom financijskom situacijom. I učenici srednjih škola vežu negativne osjećaje uz financije, pa tako prema istraživanju Hanfe razmišljanje o novcu izaziva negativne osjećaje kod čak 18 % srednjoškolaca[2]. Da su komunikacija i razgovor ključni faktori u borbi protiv financijskog stresa govori i podatak iz još jednog istraživanja, koje je pokazalo da su upravo oni koji su uspješno komunicirali o financijama i novcu s obitelji, bliskim prijateljima i sl. uspješnije upravljali stresnim financijskim situacijama (njih 61 %). Štoviše, taj je odnos recipročan, odnosno oni koji uspješnije upravljaju financijama (prema samoprocjeni i na temelju drugih financijskih rezultata u istraživanju) češće su izvještavali o većoj razini zadovoljstva u obiteljskim i društvenim odnosima.[3]

Znanje je moć, ali nužno je i odgovorno financijsko ponašanje

Uz komunikaciju za uspješno upravljanje financijama nužno je i znanje, ali i odgovorno financijsko ponašanje. Kada govorimo o financijskoj pismenosti pojedinaca zapravo govorimo o tri različite dimenzije: njegovu znanju, financijskom ponašanju i odnosu prema novcu. Isto vrijedi za upravljanje osobnim financijama, vjerujem da je ovdje upravo ova riječ upravljanje ključna. Možemo imati najbolje znanje o financijama, međutim, znanje moramo koristiti za financijsko planiranje, koje je jedna od najefikasnijih strategija koja nam može pomoći u smanjenju stresa povezanog s financijama. Kako bismo umanjili negativne osjećaje kada čujemo riječ novac ili financije nužno je educirati se, o tome otvoreno razgovarati i planirati.

[1] Whitebread, D., & Bingham, S. (2013.). Habit formation and learning in young children. London: Money Advice Service.

[2] Istraživanje Hanfe o financijskoj pismenosti srednjoškolaca za 2022. godinu

[3] Thriving Wallet, projekt iza kojeg stoje Thrive Global Arianne Huffington i Discover, 2020.

*Anja Tkalčević je mlađi analitičar koja radi u Sektoru za sistemske rizike i zaštitu potrošača u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju i bavi se edukacijom i promicanjem financijske pismenosti.