DOBROVOLJNA MIROVINSKA ŠTEDNJA – BILDANJE MIROVINE OD MLADIH DANA*

Ovaj model prihvaćen je diljem Europe, ali uz prinose i poticaje donosi i troškove pa će svaki građanin za sebe procijeniti hoće li na taj način povećati svoju buduću mirovinu*

Ovaj model prihvaćen je diljem Europe, ali uz prinose i poticaje donosi i troškove pa će svaki građanin za sebe procijeniti hoće li na taj način povećati svoju buduću mirovinu, za koju znamo da bez dodatne vlastite štednje neće biti dovoljna

Mnogi današnji umirovljenici dožive istinski šok kada s plaće od primjerice 9.000 kuna padnu na mirovinu od 4.000 kuna. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZMO) u Hrvatskoj iznosi 4.170,55 kuna. Taj podatak pokazuje da njezin udio u prosječnoj neto plaći u RH za svibanj 2022. (koja je iznosila 7.690 kuna) iznosi 54,23 posto.

No statistika je varljiva. Naime, prosječan mirovinski staž korisnika sveukupne starosne mirovine prema ZMO-u koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2022. godini iznosi 35 godina, a prosječna sveukupna starosna mirovina korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2022. godini iznosi 2.953,54 kune.

Možete li s tim iznosom preživjeti mjesec? Ako ne možete sada dok ste zaposleni, vrlo vjerojatno nećete moći ni kada uistinu postanete umirovljenik (bez obzira na to što se pretpostavlja da ste otplatili sve kredite i nemate dugova).

Odlazak na Floridu

Svi smo u američkim filmovima imali prilike vidjeti kako tamošnji umirovljenici nakon svojeg radnog vijeka odlaze na Floridu ili na krstarenje po svijetu ili se presele u kolibicu na selu i žive u miru. Možete li s gore spomenutom iznosom ići na more u Hrvatskoj, otputovati nekamo ili živjeti normalno? Nažalost, odgovor je jednostavan – ne možete.

I što možete učiniti tijekom radnog vijeka da osigurate koliko-toliko pristojnu starost? Možete štedjeti za „stare dane“. Pored držanja novca u banci ili ulaganja u određenu vrstu imovine (fondovi, zlato, nekretnine…) postoji i način da u strogo kontroliranim i reguliranim uvjetima osigurate pristojan novac u starosti.

No prije konkretnih brojki moramo podsjetiti na prošlost. Prije 20 godina provedene su prve uplate građana u tada nove, privatne mirovinske fondove. Naime, 1999. godine provedena je mirovinska reforma u Hrvatskoj i dobili smo TRI stupa mirovinske štednje:

-         1. stup – stup generacijske solidarnosti

-         2. stup – individualna kapitalizirana štednja

-         3. stup – dobrovoljna mirovinska štednja.

U prvi stup uplaćujete novac iz svoje bruto plaće za sadašnje umirovljenike (dakle, taj novac nećete vidjeti u svojoj mirovini), u drugi stup također uplaćujete novac iz bruto plaće (znatno manji iznos, ali taj novac je vaš i samo vaš), a treći stup je dobrovoljna štednja. Prvi dobrovoljni mirovinski fond počeo je s radom u kolovozu 2002. godine.

Povratak u budućnost

Nakon ove šture lekcije iz povijesti pohitajmo u budućnost – 2043. godinu. Zašto? Pa pretpostavimo da ćete te godine u mirovinu. Ostalo je nešto više od 20 godina radnog staža i već ste svjesni činjenice da vam mirovina neće biti dovoljna za normalan život. No postoji rješenje – dobrovoljna mirovinska štednja. Naime, na temelju simulacije Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, na štednju od 100 eura mjesečno (broj je uzet jer je u eurima i jer je okrugao) te 2043. godine mogli biste svoju mirovinu „podebljati“ za dodatnih 35.117 eura.

Naime, izračun glasi ovako:

-         100 eura – uplaćujete mjesečno

-         24.000 eura – uplatit ćete ukupno tijekom tih 20 godina

-         15.813 eura – prinos koji bi fond mogao ostvariti tijekom tog razdoblja

-         5.798 eura – naknada koju ćete uplatiti društvu za upravljanje mirovinskim fondom

-         898 eura – izlazna naknada društvu za upravljanje

-         2.000 eura – iznos koji će vam država uplatiti tijekom tog razdoblja

Tko je tko?

U Hrvatskoj trenutno posluje OSAM otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) i 20 zatvorenih DMF-ova. Ovi potonji fondovi su kojima nema svatko pristup. Konkretno, to su fondovi koje su pokrenule velike kompanije s velikim brojem zaposlenika (npr. Auto Hrvatska, A1, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska pošta, HEP, Fina, HAC, Zaba) ili određeno udruženje (novinari, liječnici, policijski fond…).

Ukupno, spomenutih 28 DMF-ova upravlja sa 7,53 milijarde kuna, odnosno milijardu eura vrijedne imovine. Iako je to prilično velik iznos, usporedbe radi, četiri OBVEZNA mirovinska fonda upravljaju s nešto više od 129 milijardi kuna vrijedne imovine.

Trenutno u Hrvatskoj posluju ČETIRI društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (od ta četiri tri upravljaju i obveznim mirovinskim fondovima). Ta su društva:

  • Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
  • CROATIA osiguranje mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom d.o.o.
  • ERSTE društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
  • Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima dioničko društvo.

Za razliku od investicijskih fondova (i društava koja upravljaju tim fondovima), čiji fond menadžeri mogu ulagati u rizičniju imovinu, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima pod većom su lupom regulatora jer je ipak riječ o mirovinama građana. Hanfa redovito pregledava financijska izvješća mirovinskih društava kao i svakog fonda – kamo je uložen novac, koliko je uloženo i na koji način. Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima strogo je regulirano koliko novca može biti uloženo u koju imovinu.

Uloženo i dobiveno

Već smo spomenuli da ulaganjem od 100 eura mjesečno za 20 godina možete imati ušteđenih 35.117 eura. U toj shemi nekoliko je važnih faktora. Jedan je od njih prinos fonda.

Iako se nikada i ni u kojem slučaju ne može prognozirati koliko će taj prinos iznositi u godini koja dolazi, uvijek se u obzir uzima koliki je prosječni godišnji prinos fond „ostvario“ svojim članovima od osnutka. Naime, neke su godine bile iznimno dobre i fond je „zaradio“ preko 10 posto, a neke su godine bile loše i fond je „izgubio“ novac (ne brinite, to su godine krize i tada gotovo svi gube novac, odnosno kaže se da ostvaruju negativan prinos). No mirovinska je štednja dugoročna štednja, odnosno to je štednja na 20 i više godina tako da će se u tom razdoblju dogoditi i usponi i padovi.

No ključni faktor ulaganja u dobrovoljnu mirovinsku štednju su državna poticajna sredstva (DPS). To znači da država svake godine uplati 15 posto ukupnog iznosa koji uplatite u treći stup. Najviše što će država uplatiti je 750 kuna godišnje. A da biste dobili tih 750 kuna od države, godišnje morate uplatiti do 5.000 kuna, odnosno 417 kuna mjesečno.

Prema informativnom izračunu Hanfe, kada biste uplaćivali tih 417 kuna mjesečno idućih 20 godina, brojke bi izgledale ovako:

  • 13.284 eura je ukupan iznos koji ćete uplatiti tijekom 20 godina
  • 9.256 eura iznosi pretpostavljeni prinos fonda (dakle, kako smo i rekli, ne može se predvidjeti budući prinos fonda, ali se može okvirno izračunati na temelju dosadašnjih prosječnih godišnjih pronosa, u ovome slučaju uzeli smo prinos od 4,94 posto)
  • 3.397 eura iznosi naknada za upravljanje tijekom 20 godina
  • 526 eura iznosi izlazna naknada (u trenutku dobivanja novca)
  • 2.000 eura iznose državna poticajna sredstva
  • 20.626 eura je UKUPAN IZNOS KOJI ĆETE DOBITI KAO MIROVINU.

Jednostavnom računicom dobije se da je konačan iznos u trećem stupu 55 posto viši od onog iznosa koji ćete ukupno uplatiti tijekom 20 godina.

Spomenimo još jednom da je prosječan godišnji prinos dobrovoljnih mirovinskih fondova od njihova osnutka 4,94 posto. Dakle, nekada je taj prinos bio viši, nekada manji, a nekada je bio negativan. Budući da je većina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova osnovana do 2005. godine (njih šest), već imaju kvalitetan track record i moguće je procijeniti koliko su i kako ulagali od tada.

Način isplate

Ako uzmemo u obzir da ćete štednjom od 55,23 eura mjesečno (417 kuna) tijekom 20 godina na kraju imati 20.626 eura, pretpostavka je da ćete taj iznos moći dobiti odmah. No to nije tako. Dobrovoljna mirovinska štednja ima nekoliko pravila:

  • nema isplate prije 55 godine života (i u tom slučaju moraju biti ispunjeni određeni uvjeti)
  • odjednom možete dobiti najviše 30 posto ušteđenog iznosa
  • ostatak možete dobivati periodično, i to kroz 5, 10 ili 15 godina.

ČETIRI MODELA ISPLATE:

1.      putem fonda čiji ste član

2.      putem mirovinskog osiguravajućeg društva

3.      putem društva za životno osiguranje

4.      putem drugih mirovinskih društava

Na neki način, zakonske odredbe koje kažu da se može isplatiti najviše 30 posto ušteđene mirovine spašavaju vas od potencijalno loših poteza. Zamislite da odjednom dobijete 20.626 eura. Da, s tim novcem mogli biste pomoći djeci da kupe stan ili im platiti školovanje ili riješiti neki dug. No i onaj sportski automobil u izlogu također izgleda privlačno, zar ne?

Na ovaj način dobit ćete 6.187,8 eura, a ostalih 14.438,2 eura bit će vam isplaćeno periodički tijekom 5, 10 ili 15 godina.

Dakle, kada sve zbrojimo i oduzmemo, dobrovoljna mirovinska štednja je (siguran) financijski proizvod za koji država osigurava godišnje 15 posto prinosa, što ne postoji ni u jednom obliku ulaganja.

Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (kao i sami fondovi) pod strogom su kontrolom regulatora.

I naravno, ključno je naglasiti da je novac koji ste uplatili u dobrovoljni mirovinski fond (kao i u obvezni mirovinski fond) nasljedan. U slučaju vaše smrti taj novac neće nestati, nego će ga dobiti vaši nasljednici.

Kako objasniti?

Stanovništvo stari, i to rapidno. To je problem cijele Europe i države će teško riješiti pitanje financijske sigurnosti starijeg stanovništva (mirovine iz prvoga stupa). Jedina opcija građanima jest „uzdaj se u se i u svoje kljuse“.

Ako jednoga dana ne želite zvati svoju djecu i moliti ih da vam plate režije i financijski pomognu, krenite štedjeti.

Jedno od ključnih pitanja na koje je jako teško odgovoriti jest – zašto to meni treba? Zašto mi treba dobrovoljna mirovinska štednja? Lako je nabrojati argumente za i protiv. Lako je dokazati financijsku isplativost, pokazati tablice i izračune, objasniti postupke i pravila igre.

Ne tvrdimo da ćete u mirovini završiti na prosjačkom štapu i da ćete krpati kraj s krajem. Možda ćete imati pristojnu mirovinu s kojom ćete moći pokriti i svoje potrebe i potrebe svoje obitelji.

Ali onih 6.187 eura (46.588 kuna) zvuči primamljivo dobiti odjednom (i onda ostatak „kapa“ periodički…).

*Tekst nije nagovor na odabir dobrovoljne mirovinske štednje, samo pokazuje prednosti i mane tog modela.


Djetetu za rođenje možete pokloniti bolju mirovinu

Za razliku od obvezne mirovinske štednje, u koju uplaćuju sve zaposlene osobe, za dobrovoljnu mirovinsku štednju nema dobnog ograničenja. To znači da kada vam se rodi dijete, možete u njegovo ime ugovoriti mirovinsku štednju.

Primjerice, kada biste djetetu u siječnju 2023. godine ugovorili treći stup, kada biste uplaćivali 417 kuna mjesečno (i te bi uplate bile redovite sve do 2063. godine uz iste uvjete DPS-ova i pretpostavljenih prinosa), tada bi vaše dijete u na računu imalo 61.662 eura. Naravno, vi biste mu kao roditelj uplaćivali dok se ne zaposli i sâmo nastavi s uplatama. A u tom mu je slučaju startna pozicija itekako bolja jer je za njega netko uplaćivao 20 godina (sjećate se u tekstu koliko je to novca nakon 20 godina uplata). 


PITANJA, ODGOVORI, SAVJETI

  • Koji DMF odabrati? Postoji OSAM otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, popis se nalazi na stranicama Hanfe.
  • Kada otvorite svoj račun u DMF-u, OBAVEZNO odaberite funkciju „želim primati DPS“ (to je pogotovo važno ako se prijavljuje u DMF online).
  • Može li se dobiti novac odjednom? NE cijeli iznos.
  • Poslodavac može NEOPOREZIVO svakom zaposleniku godišnje uplatiti 6.000 kuna u dobrovoljni mirovinski fond.