„FOND ZA CRNE DANE“ PUNIMO U DOBRIM VREMENIMA

Svi koji su rođeni do kraja 80-ih godina pamte neka druga, izazovna vremena. Možda u magli, ali ih pamte. Neki malo „življe“ pamte „par-nepar“, ratno vrijeme, plaću od 100 njemačkih maraka (prvenstveno se misli na plaću njihovih roditelja), skromnost u gotovo svemu.

Oni koji su se kasnije rodili pamte drugačije izazove, no svakako pamte one godine od 2009. nadalje, kada se u svijetu dogodila najveća financijska kriza od 1929. godine, pamte otkaze i rekordnu nezaposlenost u Hrvatskoj. To je generacija rođena 1990-ih godina, koju je u gotovo najboljim godinama zadesila dugogodišnja recesija. Mnogi od njih tada su otišli u inozemstvo u potrazi za boljim životom.

No unatoč krizama i izazovima, svima je (nadamo se, op.a.) zajedničko nešto drugo - crni fond, fond za crne dane, „keš“ u čarapi. Kako god se zvao, mnogi pamte svoje roditelje kako u knjige, čarape, madrace ili kutije svakoga mjeseca spremaju novčanice. Okolnosti su ih naučile da bez „fonda za crne dane“ ne smiju kroz život. Tisuće obitelji su 90-ih godina preživjele zbog tih „fondova“ jer se s plaćom od 100 njemačkih maraka nije moglo gotovo ništa.

Za nepredviđene troškove

No živimo u drugim i drugačijim vremenima. U mnogočemu su današnja vremena lakša i jednostavnija nego prijašnja, no utoliko su i teža. Zvuči nelogično, no ipak je tako. Ono što je mnogima olakšalo život su digitalne usluge i mogućnosti. Sve je digitalno, pa tako i novac. Stoga se postavlja pitanje kako upravljati tim novcem? Kako ostaviti „nešto sa strane“ ili možda uložiti?

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće se oko 1.150 eura i gotovo je dvostruko viša nego prije deset godina. Dvostruko (čak i više) su viši i troškovi života. Iako je danas gospodarska situacija kudikamo bolja nego prije deset godina, to ne mora trajati vječno. Sve je podložno promjeni, ali ne samo u vanjskom okruženju. Uvijek postoje i nepredvidive okolnosti, koje su samo dio našeg života, a za koje se nadamo da se neće dogoditi, poput razvoda, bolesti ili otkaza.

Kako bismo detaljnije razjasnili mogućnosti štednje i stvaranja „fonda za crne dane“, kontaktirali smo Sandru Ferenčak, popularniju pod blogerskim nazivom Tetka, koja ima višedesetljetno iskustvo u osobnim financijama, najpoznatijeg hrvatskog matematičara i stručnjaka za osobne financije Tonija Miluna, profesoricu s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marijanu Ivanov te profesoricu Dajanu Barbić, također s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ali i kao odskočna daska za promjenu

• Općenito, „fond za crne dane“ najčešće je namijenjen pokriću troškova nepredviđenih životnih situacija, odnosno kada nam izvori prihoda iz bilo kojeg razloga presuše ili se značajno smanje. Isto tako može poslužiti i kao odskočna daska za situacije kad mi sami iniciramo ili želimo promjenu (ne želimo trpjeti određene toksične situacije ili ljude na poslu, stavlja nas se pred nemoguće rokove i zahtjeve, ne dobivamo zasluženu povišicu ili bonus) te nam iznos fonda služi za pokriće troškova u vremenu traženja novog posla ili klijenta. – kaže Tetka.
• Ako nam se pokvari automobil ili neki kućanski aparat, dogodi se smrt člana obitelji. Neki pogrešno misle da u crni fond mogu posegnuti za npr. kupovinu poklona nekome za rođendan ili plaćanje osiguranja automobila. Rođendane i termine plaćanja osiguranja ipak znamo unaprijed i moramo se pripremiti za njih. To nije ni kupovanje nečega na akciji, npr. računalo koje smo dugo htjeli kupiti upravo je na akciji u pola cijene. Ne, crni fond nije za to. – upozorava Toni Milun.

Pored već spomenutih iznenadnih kvarova, profesorica Ivanov dodatno naglašava kvar automobila koji je ključan za odlazak na posao radi ostvarivanja prihoda.

Iznenadna situacija plaćanja najamnine tijekom neplaniranih popravaka u stanu zbog potresa ili poplave. Izmjena vodnih, strujnih i drugih instalacija u stanu na teret vlasnika stana zbog dotrajalosti ili iznenadnih puknuća, ako za to nisu formirani drugi iznosi štednje. Neplanirani problemi u otplati kredita. Promjena posla i čekanje isplate prve plaće kod novog poslodavca – samo su neki problemi koji se u životu mogu iznenada dogoditi, a koje ističe profesorica Ivanov.

S druge strane, profesorica Barbić napominje da neizvjesnost ne uključuje nužno nesretne životne događaje.

• Uključuje i one sretne koje nismo planirali, a koji jednako kao i oni nesretni iziskuju znatna novčana sredstva: to može biti neočekivani poziv za putovanje, prilika za dodatno obrazovanje, poziv na vjenčanje prijatelja, neplanirano roditeljstvo ili čak organizacija vlastitog vjenčanja. – kaže Barbić.

TOP 5 nepredviđenih životnih situacija

1. bolest (zbog koje se mora na (trajno) bolovanje)
2. ostanak bez posla / otkaz
3. razvod
4. kvarovi u stanu/kući/automobilu
5. nepredviđeni zdravstveni pregledi (veliki zdravstveni problem koji želite hitno riješiti, a javno zdravstvo vam ne omogućava tu brzinu)

52 % građana nema za izvanredne troškove

Praktično sve što nije unaprijed isplanirano i izvan standardnih okvira potrošnje i mogućnosti, a traži značajnija (ili ne nužno značajna sredstva, ali ona koja nas bacaju u zaduživanje poput minusa ili kreditnih kartica) spada u nepredviđene životne situacije.

Primjerice, prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2020. godine zauzela najgore mjesto u cijelom EU-u u kategoriji izvanrednih troškova. Naime, čak 52 posto građana teško si je moglo priuštiti trošak kao što je npr. zamjena perilice, sahrana bližnjega ili popravak automobila.

Imajući na umu navedeno, odgovor na pitanje „Zašto je dobro imati zalihu za nepredvidive situacije?“ vrlo je jednostavan.

• Osnovni razlog je to što nam takva zaliha osigurava kontrolu nad svojim financijskim životom, ne posežemo za kratkoročnim i često vrlo skupim zaduživanjima (minusima), a za one koji investiraju omogućava da takve troškove podmire bez potrebe za prodajom investicija u najgorim mogućim trenutcima (na primjer, padu tržišta i slično). – kaže Tetka.

Umjesto skupog zaduživanja

• Brzi gotovinski krediti i krediti po kreditnim karticama često su skupi (zbog visokih kamata), iako mogu biti dostupni. No pitanje je ima li osoba dodatnu kreditnu sposobnost ako primjerice već otplaćuje stambeni ili drugi kredit. Izvanredne okolnosti mogu se dogoditi svima. Ako netko izgubi posao ili se ozbiljno razboli, onda zaduživanje nije opcija. – upozorava profesorica Ivanov. Ističe kako je dobro imati štednju jer to stvara odgovornost za vlastite financije, sigurnost, osjećaj manje ovisnosti o drugima, odnosno financijsku neovisnost.

Prema podacima Hrvatske narodne banke za veljaču 2024. godine, prosječna kamatna stopa za prekoračenje po transakcijskom računu iznosila je 5,78 posto i konstantno raste od rujna 2022. godine.

• Mnogi ljudi teško mogu spavati ako znaju da su u dugu. Kad imamo crni fond tada smo mirniji, znamo da ćemo imati rješenje za iznenadne slučajeve. Osim toga, ponekad jedna dobra navika vodi drugoj dobroj navici. Nekim ljudima je to što imaju ušteđevinu poticaj da smanje impulzivnu kupnju pa počnu trošiti umjerenije. – smatra Milun.

U iznosu od 6 do 9 mjesečnih plaća

Imati financijsku rezervu za nepredvidive situacije nije samo preporučljivo, već i nužno ako priželjkujemo financijski stabilan i miran život.

• Fond za crne dane prevodi se kao „rainy day fund” što i nije slučajnost. Kao što kišobran služi za obranu od neplaniranih pljuskova, tako i fond štednje za crne dane služi kao štit u slučaju neočekivanih životnih neprilika. Primjerice, ako izgubite posao, bez štednje se možete se naći u ozbiljnim financijskim poteškoćama koje će loše utjecati na različite aspekte vašeg života i bit ćete prisiljeni zadužiti se. U isto vrijeme, bit ćete prisiljeni i odmah prihvatiti prvi najbolji posao koji vam se ponudi kako biste osigurali egzistenciju. U protivnom, ako imate fond štednje za crne dane, imat ćete 3-6 mjeseci vremena (ovisno o veličini fonda) za pronalazak posla koji je najsličniji vašem dosadašnjem poslu, vašim kvalifikacijama ili onome što tražite, a pritom nećete morati brinuti za egzistenciju jer ćete imati sredstva iz kojih ćete moći financirati osnovne životne potrebe. – objašnjava profesorica Barbić.

Naime, postoji financijsko pravilo, možda bolje reći financijska preporuka, da je idealno u „fondu za crne dane“ imati novca u iznosu šest mjesečnih plaća. Konkretno, to bi značilo da ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.150 eura, u „fondu za crne dane“ trebalo bi biti oko 6.900 eura. Taj je iznos prilično visok i mnogima nedostižan.

• To je individualno i ovisi o mnogo faktora: našoj sklonosti riziku, poslu kojim se bavimo, stanju u poduzeću u kojem radimo, itd. Danas imamo sve više freelancera koji imaju svoje paušalne obrte. Oni ovise isključivo o sebi, plaćaju niske doprinose i u slučaju duljeg bolovanja lako mogu upasti u dugove. Za njih je bolje da imaju zalihu za 6 mjeseci. - savjetuje Toni Milun.

I Milun i Tetka upozoravaju na ne tako davni udar koji su mnogi osjetili. Nedavno razdoblje pandemije i lockdowna dalo je dobar osjećaj kako je brzo moguće ostati bez zarade i to ne vlastitom krivicom. Neki su ostali bez posla, a neki spali na minimalac, pogotovo oni u uslužnim djelatnostima.

Profesorica Ivanov smatra da je 6 mjesečnih plaća najčešće dovoljno.

• U uvjetima recesije i 9 mjesečnih plaća. Nitko ne bi trebao imati zalihe ispod 3 mjesečne plaće. Za niže dohodovne grupe svakako za što više mjeseci, svakako 6. – jasna je Ivanov.

Kako stvoriti „crni fond“?

• Suština fonda je da ta sredstva trebaju biti brzo i lako dostupna. Prije nekoliko godina savjet bi bio držati takav novac na tekućem računu, no s rastom kamata pojavile su se i neke druge opcije čuvanja takvog fonda kod raznih FinTech rješenja/banaka pa i kratkoročnih novčanih fondova. – kaže Tetka.

Slaže se i Milun te kaže da nikako novac ne bi trebao biti oročen, ni uložen u trezorske zapise ili narodne obveznice, već na računu na koji uopće ne računamo.

S druge strane, profesorica Ivanov ima nešto drugačije stajalište o oročenju.

• Novac se ne drži kod kuće, a ako da, onda tek manji iznosi. Svakako je preporuka da se drži u banci na nekom posebnom računu, primjerice oročen na 6-12 mjeseci uz automatsku obnovu oročenja i uz provjeru naplaćuje li banka penale za prijevremeno razročenje i koliko. Eventualno se može držati i u nekom nerizičnom novčano-obvezničkom fondu koji ne naplaćuje ulazne i izlazne naknade. – smatra Ivanov.

Kako krenuti?

Većina je svjesna činjenice da je štednja dobra i često neophodna. Međutim, ne zna kako krenuti, koji iznos štedjeti.

• Najbolji je način automatizirati takav proces pa u obliku trajnog naloga ili sličnog rješenja preusmjeravati iznose odmah na nekakav odvojeni štedni račun. U praksi, dok kreiramo takav fond trebamo se ponašati kao da ta sredstva nismo ni dobili te na njih ne računamo. Nakon što se popuni crni fond, taj isti iznos možemo preusmjeriti na neke dugoročnije oblike štednje. – savjetuje Tetka.

Na internetu se može naći gotovo bezbroj načina i modela kako štedjeti. Jednostavnim pretraživanjem može se dobiti tisuće stranica i još više savjeta. No ključan savjet za štednju je disciplina. S obzirom na to da nam je disciplina često problem, tada je možda najjednostavnije otići u banku, kreirati trajni nalog na posebno otvoreni račun i svakoga mjeseca „seliti“ novac. Važno je napomenuti da taj novac na tom računu ne bude lako dostupan, odnosno da nam nije nadohvat ruke.

• Moja preporuka: uvijek sebi zapisati ciljeve, iznos koji želimo odvojiti i rok u kojem ga želimo ostvariti. Kad nešto zapišemo veća je vjerojatnost da ćemo to ostvariti. A onda malo po malo izdvajati; ne trebamo se opterećivati time da taj fond moramo stvoriti u godinu dana. Može i dulje razdoblje, ali važno je krenuti, možemo i s 10 eura mjesečno pa će se već ukazati neka prilika za podebljanje: neka povišica, božićnica ili slično. Optimalno bi bilo uplaćivati trajnim nalogom, čim sjedne plaća. – savjetuje Milun. Dodaje da je svakako dobro vratiti dugove ako ih imamo.
• Pravilo kaže da bismo najprije trebali vratiti dugove, ali to je stvar osobnosti. Netko puno više voli odmah u štednju. U tom slučaju predlažem kombinaciju: dio ide na vraćanje dugova, a dio u krizni fond. – zaključuje Milun.

Profesorica Ivanon napominje kako ta sredstva trebaju biti u likvidnoj formi, ali se iz tog fonda ne smije „posuđivati“ kad zatreba za redovne troškove, već samo za izvanredne ozbiljne situacije kada nema druge alternative.

• Najbolje je odrediti ciljani iznos štednje svaki mjesec i odmah po primitku plaće staviti je na poseban račun, npr. u obliku otvorene oročene štednje ili uplatom u novčano-obveznički nerizični fond. Dobro je za takve svrhe ugovoriti trajni nalog (ali i on košta, iako najčešće samo jednokratno) s datumom dospijeća koji dan iza uobičajene isplate plaće. Ako plaća izostane, onda treba čim je moguće prije (čak i prije izostanka plaće) trajni nalog zatvoriti da se ne uđe u minus po tekućem računu. – savjetuje Ivanov.

Štednja je disciplina

Profesorica Barbić napominje da ključ uspjeha bilo kojeg oblika štednje uvijek leži u disciplini, konzistentnosti i automatizaciji procesa štednje. Koraci koje je, smatra Barbić, potrebno poduzeti uključuju sljedeće:

1. Definiranje svrhe fonda. Prvi je korak jasno definiranje svrhe štednje - je li riječ o fondu štednje za crne dane, za putovanje ili primjerice za mirovinu. Jasno definirana svrha pomoći će vam da ostanete fokusirani, motivirani i da novac ne potrošite na nešto drugo.
2. Definiranje ciljanog iznosa fonda štednje za crne dane. Sastavite proračun i izračunajte iznos nužne životne potrošnje za razdoblje od jednog mjeseca. Iznos koji ste dobili pomnožite s 3 i neka to bude prvi „prag ušteđevine” kojem ćete težiti. Nakon što ostvarite prvi prag, izračunajte koliko vam je novca potrebno za pokriće 6 mjeseci nužne potrošnje. Nakon što ste ostvarili prag, nastavite povećavati fond za 3 mjeseca dok ne dosegnete 24 mjeseca, što je i više nego dovoljno za osiguranje segmenta neizvjesnosti.
3. Automatizacija procesa štednje. Alfred North Whitehead rekao je sljedeće: „Civilizacija napreduje proširivanjem broja važnih operacija koje možemo izvoditi ne razmišljajući o njima." Stoga upravo ovaj dio smatram najvažnijim korakom kreiranja fonda štednje. Odredite iznos koji realno možete staviti na stranu svaki mjesec i dogovorite automatski prijenos sredstava odmah nakon što primite plaću. U tome vam može pomoći trajni nalog koji ovlašćuje banku da u vaše ime prebaci dio novca s vašeg transakcijskog računa na vaš štedni račun. Na taj će način za štednju umjesto vas brinuti banka i ne može se dogoditi da novac potrošite iako ste ga namjeravali staviti na štednju. Pored trajnog naloga jedna od opcija za automatizaciju štednje uključuje i štednju koja se aktivira u posebno dogovorenim uvjetima (npr. pri svakom korištenju debitne kartice ili pri svakom podizanju novca na bankomatu). U tom slučaju svaka potrošnja ili podizanje novca rezultirat će i uplatom ugovorenog iznosa novca na vaš račun štednje pa se može reći da „štedite pod anestezijom”. Nažalost, ovu opciju ne nude sve banke. Spomenute opcije osiguravaju da štednja postane redovna i dosljedna, ne dovodeći vas u iskušenje da potrošite novac prije nego što ga stignete odvojiti.
4. Obećanje da se sredstva neće koristiti bez potrebe. U procesu kreiranja fonda štednje iznimno bitan korak je mentalna priprema. Naime, važno je mentalno se pripremiti i čvrsto odlučiti da novac iz fonda štednje za crne dane neće biti korišten za svakodnevne izdatke ili impulzivnu kupovinu. Postavite jasna pravila kada i kako se fond može koristiti i, ako ste slabijeg karaktera, novac držite na štednom računu ili u obliku udjela u fondu, a ne na transakcijskom računu kako bi sam pristup novcu bio otežan.
5. Redovita evaluacija i prilagodba. Periodički, primjerice jednom godišnje ili svakih nekoliko mjeseci, pregledajte svoj fond i prilagodite iznos štednje ili uvjete korištenja fonda ako se vaše financijske ili životne okolnosti promijene. Isto tako, provjerite postoji li potreba za povećanjem iznosa u skladu s promjenama u vašem životnom stilu ili promjenama u gospodarstvu (npr. inflacija).

Mnogi će savjeti ukazivati na potrebu analize koliko štedjeti, na koji način, gdje, s kojom potrebom. Možda su nekome ovi koraci dobri i, ako funkcioniraju za tu osobu, to je odlično. Nekima to ništa ne znači. Zato je važno štedjeti, odvajati. Bilo kako. Naime, svaki euro je dobrodošao euro.

Kao što je navedeno na početku teksta, trenutačno ekonomsko stanje u Hrvatskoj nije loše, pruža puno prilika i mogućnosti. Kao i kod osiguranja, razmišlja se o nečemu kada je hitno, kada treba, umjesto kada ne treba.

Naravno, tu je i opcija kuverte, knjige, kutije, čarape ili madraca. Savjetnici osobnih financija reći će da koliko god taj oblik bio primamljiv, nije pretjerano dobra opcija jer je ta gotovina uvijek dostupna. Lako se može dogoditi da se prilikom ovog načina štednje posrne. No za svakoga tko ima dovoljno stabilnu i jaku disciplinu i to je opcija.

Krenite štedjeti. Kako god.

Štednja i mir

Profesorica Barbić smatra da financijska sigurnost značajno doprinosi mentalnom zdravlju pojedinca i boljem funkcioniranju obitelji.

• Istraživanja pokazuju da je upravo novac jedan od najčešćih uzroka svađa kod bračnih parova u Hrvatskoj i jedan od čestih uzroka poremećaja dinamike obitelji. Problemi poput duga, različitih stavova o trošenju, teškoća s proračunom, ili nedostatak financijskih resursa često su okidači za nesuglasice i stres u obiteljskim odnosima. Štednja za „crne dane" može značajno smanjiti razinu anksioznosti koja je povezana s financijskim problemima. – kaže Barbić. Ističe da osjećaj sigurnosti koji dolazi s kreiranjem fonda štednje omogućava mirniji život i mirniji san, sa znatno manje brige oko toga što donosi sutra.
• Osim toga, fond štednje za crne dane donosi i veću razinu financijske slobode i financijske autonomije, što omogućava pojedincu donošenje životnih odluka bez straha od neposrednih financijskih posljedica. – zaključuje Barbić.