ISPLATI LI SE MLADIMA VIŠE KUPITI NEKRETNINU ILI BITI U NAJMU?

Svi tražimo mjesto gdje možemo biti svoji i odmaknuti se od svakodnevnih briga, mjesto koje nam pruža osjećaj sigurnosti i stabilnosti, a vlastiti je dom upravo to što mnogima pruža takav osjećaj. Trenutak preseljenja mnogima je stresan i izazovan, pogotovo mladima kada odluče napustiti roditeljski dom i stvoriti vlastiti.

Kupnja ili najam stana velika je životna odluka koju prati i financijsko pitanje, a znamo da to mnogima zadaje brigu. Što je bolje i na koju se opciju češće mladi odlučuju? Pogledajmo zajedno prednosti i mane obiju opcija te primjer na stanu od 50 kvadratnih metara. Istraživanja su pokazala kako Hrvati više vole živjeti u vlastitu stanu i uzeti stambeni kredit nego biti podstanari. U drugim je europskim zemljama ta situacija drugačija, puno je više najmoprimaca nego vlasnika nekretnina.

Što prije odluke o kupnji ili najmu stana?

Prije odluke o kupnji ili najmu stana važno je raspitati se o cijenama za obje ponude ovisno o osobnim željama koje imamo (lokacija, kvadratura, prometna povezanost i pogodnosti koje nam taj stan nudi). Usporedite troškove stambenog kredita s onima za najam stana, raspitajte se o mogućnostima uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj i pronađite uvjete pod kojima se u vašem mjestu može unajmiti stan.

Kupnja ili najam stana – prednosti i mane

Najveća je prednost najma to što zahtijeva znatno manje početnih ulaganja i ne zahtijeva od vas da se vežete za jednu lokaciju. Tako uvijek imate otvorenu mogućnost selidbe ako naiđete na bolju opciju ili vam se otvori nova poslovna prilika. Fleksibilniji ste u mijenjanju lokacija shodno blizini i pristupu sadržaju koji vam je potreban u datom trenutku. Kao manu života u najmu podstanari navode sam prostor u kojem borave te funkcije koje im on nudi. Često podstanari ne žele značajnije mijenjati stan u kojem borave i ulagati u njega s obzirom na to da nije u njihovom vlasništvu. Ono što očekuju od stanodavca jest da on opremi stan u skladu sa životnim potrebama, a u konačnici je to i ono što formira cijenu najma. Stanovi s perilicom rublja i posuđa, PVC stolarijom i protuprovalnim vratima, kao i mnoštvom drugih sitnica koje su na prvu možda nebitne, ali za duži period izuzetno važne, uvijek su najpoželjniji, a time i skuplji.

Kada je riječ o prednostima kupnje stanja jedan je od glavnih argumenata činjenica da umjesto rate najma koju dajete nekome drugome, ulažete novac u vlastitu nekretninu. Vlastiti stan uvijek možete iznajmljivati i time otplaćivati ratu kredita ako vam se ponudi neka druga mogućnost za život, ali i nakon otplate kredita na ovaj način možete imati dodatan izvor prihoda. Nedostatak u odnosu na najam je taj što ste se obvezali kreditom i morate konstantno imati osiguran mjesečni iznos rate koja može i rasti, nemate mogućnost naći neku povoljniju opciju te morate voditi brigu o tome da bez obzira na sve osigurate iznos za mjesečnu ratu kredita.

Prosječna cijena najma stana porasla je u Zagrebu za 8,4 % u odnosu na 2018., a u Dubrovniku čak za 16 %. Ove se godine očekuje nastavak rasta cijena stanova zbog potražnje na tržištu, ali i mogućnosti povoljnog financiranja njihove kupnje. Velik broj banaka nudi stambene kredite s efektivnom kamatnom stopom nižom od četiri posto, što je isplativo, ali s obzirom na to da su stambeni krediti dugoročni, postoji dugoročni rizik porasta kamata u budućnosti, što u konačnici može značajno poskupiti kredit. Nešto su sigurniji krediti s kombiniranim ili fiksnim stopama, ali tada su i kamate nešto više. Pored toga, mladima je na raspolaganju i subvencionirani stambeni kredit APN-a, koji im može pomoći u kupnji stana. Predlažemo vam da dobro razmotrite sve mogućnosti koje banke nude kako biste na kraju izabrali najisplativiju opciju.

Primjer na stanu od 50 kvadrata

Zbog smanjenja kamata na stambene kredite zadnjih godina mnogi smatraju kako im je isplativije kupiti stan, pogotovo ako se uspoređuje iznos najamnine s mjesečnom ratom kredita. Agenti za nekretnine ističu kako većina ljudi unajmljuje stanove za koje su spremni izdvojiti oko 500 eura mjesečno. Iznad te granice ljudi najčešće počinju razmišljati o kupnji vlastite nekretnine, računajući da taj novac nije bačen u vjetar te da će vrijednost nekretnine za deset godina biti veća nego u trenutku kupnje.

Za primjer ćemo uzeti stan od 50 kvadrata u Zagrebu. Za kupnju takvog stana treba uzeti kredit s kombiniranim kamatnim stopama po trenutačno najnižoj kamati za takvu vrstu kredita s rokom otplate od 30 godina. Podignuti iznos kredita od 98.000 eura na kraju ćemo otplatiti u iznosu od 156.000 eura, s mjesečnom ratom od 436 eura. Najamnina za isti takav stan iznosi oko 630 eura mjesečno što je 7.560 eura na godišnjoj razini. U trajanju od 30 godina, koliko smo uzeli i za otplatu kredita, potrošili biste 226.800 eura što je znatno veći iznos od otplaćenog kredita.

Treba naglasiti kako cijena najma nije jedini trošak. Podstanari moraju računati i na depozit koji traži sve više iznajmljivača, a on je najčešće u iznosu jedne najamnine. Uz to, tu je i agencijska provizija koja je najčešće također u iznosu jedne najamnine uvećane za stopu PDV-a.

Zaključak

Cijena nekretnine i mogućnost zaduživanja ne igra ulogu u donošenju odluke, već ukupna kvaliteta života, fleksibilnost i osjećaj koju svaka opcija pruža, a odgovara individualnim potrebama pojedinca. Kupnja prve nekretnine ne može se gledati samo kao ulaganje jer na to utječu i naši osobni stavovi i emocije. Nekome je važniji osjećaj sigurnosti i osjeća se ugodnije ako je u vlastitoj nekretnini, koju prilagođava i uređuje po svojim željama, dok je drugima draži osjećaj mobilnosti i mogućnosti dodatne uštede ako nađu povoljniji najam. Raspitajte se i istražite sve mogućnosti koje vam se pružaju, a na kraju se odlučite za opciju po vlastitom nahođenju.