PRATITE PRINOSE MIROVINSKIH FONDOVA NA DUŽI ROK

Koronavirus je utjecao na prinose obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Danas su u fazi laganog oporavka. Iako ih je nemoguće prognozirati, pratite ih od godine osnutka ili vaše štednje.

Razdoblje nakon proglašenja pandemije koronavirusa obilježila je snažna reakcija financijskih tržišta. Unatoč akomodativnim monetarnim politikama, turbulencije na dioničkim i obvezničkim tržištima bile su izražene, te su se odrazile na kretanje indeksa Mirex za sve kategorije obveznih mirovinskih fondova, pri čemu su zabilježene značajne korekcije u ožujku. Premda je spomenuta korekcija bila značajna, došlo je do oporavka cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima stabilizacijom epidemiološke slike, a time i oporavka vrijednosti Mirexa. Unatoč brojnim nepoznanicama u vezi razvoja pandemije, stabilan dugogodišnji rast mirovinskih fondova očekuje se i u budućnosti, prvenstveno zbog prepoznavanja važnosti mirovinske štednje, kao i percepcije i sentimenta ulagatelja.

Zdravstvena kriza utjecala je na sva svjetska gospodarstva i financijska tržišta što se nakratko odrazilo na rezultate mirovinskih, ali i svih ostalih fondova ne samo u Hrvatskoj već i svugdje u svijetu. Stoga vrijedi podsjetiti na koji način treba promatrati takve promjene, kakva je struktura sustava kapitalizirane mirovinske štednje i što te promjene znače za ulagače u mirovinske fondove.

Mirovinski fondovi – dugoročni ulagači

Ulaganja mirovinskih društava podijeljena su u tri kategorije fonda koji se razlikuju po riziku i očekivanim prinosima odnosno po investicijskim strategijama. Tako su fondovi kategorije A najrizičniji, ali i s najvišim očekivanim prinosima. S druge strane fondovi kategorije C su najmanje rizični odnosno s najmanjim očekivanim prinosima.

Neovisno o kategoriji fonda, važno je znati da su mirovinski fondovi dugoročni institucionalni ulagatelji te se očekuje da utjecaj ovakvih tržišnih šokova, koji se događaju u skladu s poslovnim ciklusima, tijekom vremena investiranja bude neutraliziran kada dođe do oporavka tržišta. Kod obveznih mirovinskih fondova najbolje je pratiti kretanje MIREX-a.

Kategorija fonda diktira rizičnost i promjene prinosa                     

Drugi stup mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj je ustrojen kao tzv. life-cycle struktura koja se sastoji od triju navedenih kategorija obveznih mirovinskih fondova.

Tako su u fondovima kategorije A, čija se imovina može u značajnijoj mjeri ulagati u rizičnije klase imovine poput dionica, članovi u pravilu mlađa populacija kojoj je preostalo više od 10 godina do umirovljenja. Mlađi članovi imaju veću sposobnost podnošenja rizika i dovoljno godina članstva u mirovinskom fondu je pred njima, tako da mogu lakše podnijeti fluktuacije na dioničkim i sličnim tržištima.

Mirovinski fondovi kategorije B više ulažu u hrvatske državne obveznice, dozvoljeno im je ulagati i u dionice, no u manjoj mjeri u odnosu na fondove kategorije A. Takva ograničenja ulaganja proizlaze iz činjenice da su osobe koje su članovi fondova kategorije B bliže mirovini odnosno preostalo im je više od 5 godina do umirovljenja.

Za građane pred mirovinu – s minimalnim gubicima

Konačno, fondovi kategorije C imaju najkonzervativniju strategiju ulaganja budući da su dužni najveći dio svoje imovine ulagati u državne obveznice koje nose stabilne i predvidive novčane tokove, a ulaganje u dionice im je zabranjeno.

Osobe kojima je do umirovljenja preostalo manje od 5 godina moraju biti članovi upravo mirovinskog fonda kategorije C, a kako ih se ne bi izlagalo riziku pada cijene dionica te kako bi se očuvala vrijednost njihovih budućih mirovina.

Stoga je pad vrijednosti dionica na financijskim tržištima uslijed pojave koronavirusa najviše pogodio fondove kategorija A i B, no imovina fondova kategorije C nije značajnije izgubila na vrijednosti.

Navedeno je posljedica spomenutog life-cycle modela II. stupa mirovinskog osiguranja kojim se osigurava zaštita budućih umirovljenika, kako starije životne dobi koji uskoro ostvaruju pravo na mirovinu, tako i onih mlađih koji s obzirom na veći broj godina koje imaju do umirovljenja mogu očekivati dugoročnu stabilnost.



Kako promijeniti kategoriju fonda?

U tekstu Kako odabrati mirovinski fond možete pronaći dodatne osnovne informacije o kategorijama obveznih mirovinskih fondova, a provjerom svojih osobnim računima, podsjetite se i u koju kategoriju fonda trenutno ulažete.

Ukoliko se u narednom razdoblju osobno odlučite na promjenu kategorije fonda uzmite u obzir:

·        svoje godine

·        plan za mirovinu

·        rizik kojeg ste voljni preuzeti.

Promjenu postojećeg obveznog mirovinski fond možete učiniti na šalteru REGOS-a u poslovnicama FINA-e, pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda. U tom slučaju, mijenjanjem obveznog mirovinskog fonda zapravo mijenjate i mirovinsko društvo (ako se ne radi samo o promjeni kategorije fonda), jer svako od četiri mirovinska društva koja postoje u Hrvatskoj upravlja jednim obveznim mirovinskim fondom svake od kategorija A, B i C.

U prve tri godine članstva trebat ćete platiti naknadu za izlaz iz mirovinskog fonda, a nakon prve tri godine članstvo možete besplatno promijeniti. Kategoriju (A, B ili C) obveznog mirovinskog fonda moći ćete promijeniti jedanput godišnje unutar istog mirovinskog društva i to samo u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni.

Prilikom promjene mirovinskog fonda u odnosu na kategoriju ne naplaćuje se izlazna naknada.

Pratite kretanja na dugi rok

U izvještajima mirovinskih fondova i društava te na internetskim stranicama Hanfe možete saznati sve o tome koliko koji mirovinski fond ima članova, kakva mu je struktura ulaganja i kakve su povrate ostvarivali u prošlosti.

Mnoštvo informacija koje su korisne pri odabiru fonda mogu se pronaći i na internetskim stranicama mirovinskog društva. Međutim, sve te informacije prosuđujte sa stanovitom rezervom s obzirom da je vremenski horizont ulaganja mirovinske štednje dugoročan, traje desetljećima.

Prikupljene informacije i trenutno stanje uzmite tek kao smjernice jer ono što se događalo u prošlosti (primjerice, viši povrat) ili u sadašnjosti (pad prinosa) nije jamstvo da će ponoviti u budućnosti.