KLASIČNO ŽIVOTNO OSIGURANJE – ČEMU ZAPRAVO SLUŽI?

Pojam osiguranja, kako životnog, tako i neživotnog, često je predmet brojnih nejasnoća i nedoumica.

U najširem obliku znamo što osiguranja znače i koja je njihova svrha, no kada govorimo o osiguranjima nailazimo na velik broj pitanja, zabluda i pogrešnih tumačenja. Tako primjerice velik broj ljudi na tradicionalno životno osiguranje gleda kao na način investicije i dodatan izvor prihoda. No čemu zapravo služi klasično životno osiguranje?
Životno osiguranje ne predstavlja isključivo štednju, već uz osnovni cilj financijske zaštite obitelji u slučaju smrti ili teške bolesti osigurane osobe pruža mogućnost povrata dijela uloženih sredstava po isteku osiguranja ako do osiguranog slučaja ne dođe. 
Budući da se često izbjegava govoriti o rizicima koje, u slučaju njihova nastanka, pokriva polica životnog osiguranja, svijest o tome koliki oni trošak za obitelj predstavljaju nije dovoljno razvijena. Naime, sigurnost obitelji odnosno korisnika po policama životnog osiguranja predstavlja barem financijsku potporu u teškim trenucima koje je izazvao gubitak bliske osobe. Razlog financijske sigurnosti leži i u činjenici da većina ima (ili će imati) osobu kojoj financijski pomaže, bilo da je riječ o starijim i bolesnim roditeljima, djeci koju treba odgajati i školovati ili drugim članovima obitelji koji možda imaju slabiju financijsku situaciju. Životno osiguranje upravo služi pokriću nesigurnosti izazvane gubitkom životnog oslonca. 
Klasično životno osiguranje postoji kako bi se isplatom osigurane svote pripomoglo i u saniranju troškova pogreba, dugova ili neotplaćenih kredita, ali i kao financijska potpora u budućnosti, odnosno budućnosti osoba koje ostaju nakon smrti – jer kako nadomjestiti manjak u mjesečnom ili godišnjem budžetu obitelji? Životno osiguranje nudi mogućnost pokrića nenadanih troškova, ali i drugih troškova poput školovanja djece, liječenja roditelja, održavanja kućanstva i ostalog. Životnim osiguranjem stoga primarno štitimo svoju obitelj i bližnje u slučaju prirodne smrti, smrti uslijed teške bolesti ili one iznenadne, uslijed nesretnog slučaja.
No životnim osiguranjem može se kao dodatno pokriće ugovoriti i osiguranje od drugih događaja koji nemaju za ishod smrtni slučaj, ali također mogu imati nepovoljan utjecaj na financijsku poziciju vaše obitelji, kao što su nesretni slučaj (nezgoda) ili bolesti i ozljede.

Vrste životnog osiguranja
U praksi se u pravilu ugovaraju tri najčešće vrste životnog osiguranja i to: osiguranje za slučaj doživljenja, osiguranje za slučaj smrti i mješovito osiguranje za slučaj smrti i doživljenja.
Polica osiguranja za slučaj doživljenja isplaćuje se samo ako osiguranik doživi ugovoreni istek osiguranja. Ako osiguranik umre, korisnici police osiguranja nemaju pravo na isplatu ugovorene svote, no u praksi se ta vrsta životnog osiguranja najčešće ugovara u kombinaciji s povratom uplaćene premije za slučaj smrti.
Druga je vrsta životnog osiguranja osiguranje za slučaj smrti, tzv. riziko-osiguranje. Ta se polica isplaćuje korisnicima samo u slučaju smrti osiguranika tijekom trajanja ugovora o osiguranju. Ako osiguranik doživi rok na koji je sklopljena takva polica, uplaćenu premiju zadržava osiguratelj.
Mješovito životno osiguranje obuhvaća oba rizika (isplatu za smrt, ali i doživljenje). Osigurana se svota isplaćuje korisniku ili korisnicima osiguranja ako osigurana osoba umre tijekom trajanja osiguranja ili na kraju ugovorenoga trajanja osiguranja ako osiguranik doživi ugovoreno razdoblje osiguranja.
Uz ta tri klasična oblika životnog osiguranja postoji i investicijsko životno osiguranje koje, uz osiguranje od spomenutih rizika, kombinira i ulaganje u financijske instrumente, u pravilu u investicijske fondove, ali se može vezati i uz određeni burzovni indeks. Važno je razumjeti da ste vi ti koji pritom preuzimate i rizik takvog ulaganja.

Životna osiguranja čine četvrtinu bruto premije svih osiguranja 
Ukupna zaračunata bruto premija osiguranja u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 10,4 milijardi kuna, od čega je na neživotna osiguranja otpadalo 7,8 milijardi kuna ili 74,7 posto, a na životna osiguranja 2,6 milijardi kuna ili 25,3 posto zaračunate bruto premije.  
Pri tome se na životna osiguranja odnosilo 2,2 milijarde kuna zaračunate bruto premije, na rentna osiguranja 14,5 milijuna kuna dok su dodatna osiguranja uz životno osiguranje pokrivala 125,4 milijuna kuna premije. Na unit-linked osiguranja, odnosno osiguranje života i rentno osiguranje kod kojeg osiguranik snosi rizik ulaganja, odnosilo se 291,8 milijuna kuna premije ili 11 posto udjela u ukupnoj premiji životnih osiguranja krajem 2020
Danas se na tržištu, uz standardne police životnog osiguranja, sve više nude i one kompleksnije, već spomenute unit-linked police, koje mogu donijeti veći prinos, ali i nose veći rizik za ugovaratelja osiguranja. Takve police traže zahtjevniji klijenti, koji su spremni snositi veći rizik jer žele ostvariti i veći prinos. 
Dok tradicionalne police životnog osiguranja garantiraju određenu osiguranu svotu, unit-linked police funkcioniraju po principu sličnom ulaganju u fond – svaka uplata premije predstavlja kupnju određenog udjela u fondu i svaki taj udjel u trenutku isplate nosi određeni manji ili veći prinos, ovisno o tržišnoj situaciji te sam iznos isplate nije unaprijed fiksno određen. 

Hoćete li odabrati ovaj financijski proizvod i koju kombinaciju ovisi prvenstveno o vašim prioritetima. Važno je da ponudu prije samog ugovaranja usporedite kod više društava i dobro proučite sve dokumente i uvjete proizvoda, uključujući i uvjete prijevremenog otkupa police ili pak produženja trajanja ugovora. Životno osiguranje nije proizvod kojeg možete jednoznačno usporediti s klasičnom štednjom ali može biti određena garancija vašoj obitelji u najtežim vremenima. Upravo iz tih razloga u mnogim ekonomski razvijenijim članicama Europske Unije životna osiguranja i dalje ugovara mnogo obitelji, no možete li i želite li takvu vrstu zaštite, vaša je odluka.