KORACI KOJE JE POTREBNO PODUZETI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Iako se u Republici Hrvatskoj smanjuje broj teških prometnih nesreća i najtežih stradavanja, te broj nesreća s teško ozlijeđenima, prometne nesreće su i dalje svakodnevna realnost, dapače nesreće u prometu s lakše ozlijeđenima i materijalnom štetom su u porastu. Prema statističkim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini evidentirane su 34 604 prometne nesreće. U tim su nesrećama poginule 274 osobe, 3102 osobe je teško, a 11 102 osoba lakše ozlijeđeno. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti najčešći je uzrok prometnih nesreća sa smrtnim ishodom .

Što učiniti u slučaju teške prometne nesreće?

Ako je u prometnoj nesreći netko izgubio život ili je ozlijeđen, ostali sudionici trebaju ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se mogu privremeno udaljiti radi pružanja pomoći ozlijeđenim osobama ili ako im je samima potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja hitnih službi i policije.

U slučaju teške nesreće, hitna pomoć se zove odmah. Ostali sudionici u prometu ozlijeđenoj osobi i sami trebaju pokušati pružiti prvu pomoć do dolaska hitne službe. U pozivu hitnoj pomoći potrebno je dati točnu lokaciju mjesta nesreće te opisati ozljede. U slučaju ozbiljne nesreće potrebno je ostaviti vozilo na mjestu nesreće, osigurati mjesto nesreće koliko to okolnosti dopuštaju i ne kretati se po prometnici. Podsjećamo da je ostanak na mjestu nesreće zakonska obveza. Napuštanje mjesta nesreće prije dolaska policije može rezultirati kaznenom prijavom u visini do 2.500,00 eura, a moguća je i zatvorska kazna do 60 dana.

Vozač koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih osoba, a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nesreći, imaju pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su bile prisutne kad se nesreća dogodila. Također je potrebno popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći.

Kada treba obavijestiti policiju?

Policiju treba obavijestiti ako je netko ozlijeđen, ako materijalna šteta prelazi određeni iznos, ili ako postoji sumnja na neki oblik nezakonite aktivnosti, poput vožnje pod utjecajem alkohola ili droga. Policiju je potrebno pozvati i ako mjesto nesreće treba osigurati ili je potrebna pomoć pri reguliranju prometa.

Što učiniti u slučaju lakše prometne nesreće?

Kada je u pitanju manja prometna nesreća, potrebno je ukloniti vozila s prometnice kako bi se omogućio nesmetan protok prometa te popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći. Ipak, treba napomenuti da postupak ostvarivanja prava iz osiguranja zbog štete na vozilu uzrokovane prometnom nesrećom kod društava za osiguranje ponekad može biti otežan ako ne postoji policijski zapisnik o prometnoj nesreći. Iako Europsko izvješće o prometnoj nesreći služi kao jedinstveni obrazac za utvrđivanje činjeničnog stanja, ne znači nužno da je među vozačima postignuta suglasnost o krivnji za prometnu nesreću, niti se njegovim potpisivanjem priznaje krivnja.

U slučaju prometne nesreće s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

Europsko izvješće o nesreći

Europsko izvješće o prometnoj nesreći je standardizirani obrazac koji se koristi u cijeloj Europi za prijavljivanje prometnih nesreća i njegovo je popunjavanje zakonska obaveza. Izvješće se obično nalazi u vlasničkoj dokumentaciji vozila.

Kada se popunjava Europsko izvješće o prometnoj nesreći, potrebno je navesti točno vrijeme i mjesto događaja, kao i opisati što se dogodilo. Pritom, treba biti precizan i detaljan, te navesti sve relevantne informacije, poput vremenskih uvjeta, stanja ceste, brzine kretanja vozila i slično. Također, potrebno je navesti imena i kontakt podatke svih sudionika nesreće, kao i svjedoka, ako ih ima. Sudionici nesreće trebaju potpisati Europsko izvješće. Uredno ispunjena Europska izvješća o nesreći, ako su dostupna, u velikom se broju slučajeva mogu koristiti kao odštetni zahtjev, odnosno kao izjava o okolnostima nastanka štetnog događaja.

Vučna služba

Kada vozilo nakon nesreće više nije u voznom stanju, potrebno je pozvati vučnu službu. Vučnoj službi treba pružiti podatke o lokaciji, vozilu i što detaljnije opisati problem. Vučnu službu je potrebno pričekati, a ako je moguće, potrebno je maknuti vozilo s ceste.

Informacije potrebne za prijavu nesreće osiguravajućem društvu 

Neke od informacija koje je potrebno dostaviti osiguratelju podrazumijevaju fotografije mjesta nesreće, fotografije oštećenja vozila, broj polica osiguranja vozila koja su sudjelovala u nesreći, imena i brojeve telefona sudionika i svjedoka. Popis oštećenja je potrebno što detaljnije dokumentirati jer je to ključno za osiguranje i financijsko obeštećenje.

Nakon prijave štete osiguravajućem društvu, oštećeni dobivaju broj pod kojim se vodi odštetni zahtjev od osiguratelja i ime zaposlenika osiguranja koji vodi određeni predmet, a koji će pomoći u procesu prikupljanja dokaza i obradi zahtjeva.

Rokovi za obradu šteta propisani su Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, a krajnji rok u kojem osiguratelj treba obraditi predmet je 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva. U tom roku osiguratelj treba dostaviti oštećenom obrazloženu pisanu odluku o odštetnom zahtjevu, bilo da je riječ o obrazloženoj ponudi o naknadi štete kada šteta osiguratelju nije sporna, bilo utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, kada je osiguratelju sporna odgovornost. Iznos naknade štete iz obrazložene ponude ili nesporni iznos iz utemeljenog odgovora, osiguratelj je dužan isplatiti u roku od 15 dana od slanja utemeljenog odgovora ili obrazložene ponude, a najkasnije 60 dana od zaprimanja odštetnog zahtjeva.

Ako imate policu kasko osiguranja i po njoj tražite obeštećenje, rok je od 14 do 30 dana. Kasko osiguranje vozila je dobrovoljno osiguranje koje u slučaju prometne nesreće pokriva nastalu štetu na vozilu neovisno o tome tko je skrivio tu prometnu nesreću, uz uvjet da vlasnik kasko police nije bio pod utjecajem alkohola, droge ili narkotika.

Ako se u prometnoj nesreći našlo neosigurano ili nepoznato motorno vozilo, odštetni zahtjev se obično podnosi Hrvatskom uredu za osiguranje, no može se podnijeti i osiguravajućem društvu ako ga je HUO odredio za člana za obradu odštetnih zahtjeva. 

Prijava štete na vozilu danas je kod većine osiguratelja moguća online putem što uvelike olakšava postupak.

Rješavanje odštetnih zahtjeva

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga usvojila je sredinom 2024. novi Pravilnik o postupku rješavanja odštetnih zahtjeva oštećenih osoba u prometu koji detaljnije propisuje način rješavanja odštetnog zahtjeva, sadržaj obrazložene ponude i utemeljenog odgovora, evidentiranje odštetnih zahtjeva i informiranje oštećene osobe o obvezama odgovornog osiguratelja i potrebnim podacima u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva. Prema tom Pravilniku osiguratelji su obvezni jasno i razumljivo informirati oštećene osobe o postupku rješavanja odštetnih zahtjeva, uključujući što učiniti u slučaju prometne nesreće, kako postaviti odštetni zahtjev te koje dokumente i podatke trebaju priložiti.

Osiguratelji moraju bez odgode pisanim putem obavijestiti oštećenu osobu o zaprimljenom zahtjevu, njegovom statusu te pravima oštećenih osoba tijekom postupka. Osiguratelji se moraju ograničiti na traženje samo nužnih podataka od oštećene osobe, kao što su identifikacijski podaci, kontakt podaci i podaci o načinu isplate naknade štete te sami trebaju pribaviti podatke i/ili dokumentaciju potrebnu za rješavanje odštetnog zahtjeva, uključujući i dokumentaciju od nadležnih tijela koja raspolažu podacima u vezi s prometnom nesrećom.

Osiguratelji su također obvezni uzeti u obzir nalaz i mišljenje neovisnog vještaka te ponudu ili račun za popravak štete ovlaštenog pružatelja usluga kojeg je oštećena osoba osobno izabrala. Ne smiju uvjetovati rješavanje odštetnog zahtjeva ili isplatu naknade štete sklapanjem nagodbe ili popravkom vozila kod određene servisne radionice, ni upućivati na to kao najbolji ili jedini način rješavanja odštetnog zahtjeva.

Obveza je osiguratelja da u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva, utvrdi osnovanost i visinu zahtjeva te dostavi oštećenoj osobi obrazloženu ponudu za naknadu štete ili utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva ako je osiguratelju odgovornost sporna ili kada visinu štete nije u potpunosti utvrdio.

Dobro je znati da obrazložena ponuda odštete koju izrađuje društvo za osiguranje, između ostalog, treba sadržavati i detaljno očitovanje na sporne točke dostavljenog nalaza i mišljenja neovisnog vještaka i sporne stavke računa odnosno ponude za popravak štete, kao i uputu o pravu na podnošenje prigovora i načinu podnošenja prigovora na odluku osiguratelja te roku od 15 dana u kojem će osiguratelj odgovoriti na taj prigovor.

Prava na naknadu oštećenih u prometu

Pravo na naknadu štete imaju oštećeni koji nesreću nisu skrivili, dakle putnici i suputnici i vozač vozila koji nesreću nije izazvao, kao i njihove obitelji ako je netko od sudionika u nesreći smrtno stradao. Obitelj preminulih ima pravo potraživati naknadu štete za smrt bliske osobe, a iznos je jednokratna naknada za duševne boli zbog smrti bliske osobe. Također je Zakonom o obveznim odnosima predviđeno pravo obitelji koju je preminuli uzdržavao na daljnje uzdržavanje odnosno naknadu mjesečne rente, a visina i duljina plaćanja individualna je i ovisi o puno čimbenika.

Kada netko od sudionika prometne nesreće teško strada tako da se više nije sposoban brinuti za sebe, uz nadoknadu štete za zadobivene ozljede, takva osoba ima pravo i na naknadu za trajnu tuđu pomoć i njegu.