MARIO GATARA*: ISTINE I ZABLUDE S KRIPTOTRŽIŠTA – KAKO NAS POTIČU NA STRAH OD PROPUŠTANJA (DOBRE ZARADE)?

Premda „povijesna izvedba nije pouzdan indikator budućih kretanja“, rast bitcoina i inih kriptovaluta i dalje figurira kao atraktivan mamac za nove ulagače.

Kripto je svuda oko nas i nemoguće ga je ignorirati, no argumentu povijesne izvedbe, koliko god konceptualno bio promašen jer nikome ništa ne jamči, posebno je teško odoljeti.

Manipuliranje rezultatima ankete stvara pogrešnu sliku o ulaganjima u kriptotržište

Prema anketi objavljenoj početkom rujna (i relativno visoko pozicioniranoj u Google tražilici), gotovo polovica američkih potrošača u prvoj je polovici 2021. investirala u kriptoimovinu. Podatak koji će mnogima zvučati frapantno bitno se razlikuje od sličnih istraživanja, a zapravo je plod nadasve kreativne interpretacije rezultata istraživanja i bez previše krzmanja može se svrstati u kategoriju „lažnih vijesti“. Rezultati ankete publicirani su u produkciji Bakkt Holdings[1], kompanije koja korisnicima nudi cijelu paletu usluga naslonjenih na šaroliko tržište kriptoinstrumenata i očito spada u skupinu pristranih protagonista. Baš kao i Gemini, etablirani projekt kontroverzne braće Winklevoss koji stoji iza istraživanja još zvučnijeg naslova[2], iako pritom nudi bitno prizemnije brojke (14 posto ispitanika ulaže u kriptoimovinu). No zato potonja anketa u prvi plan gura podatak o kripto znatiželjnicima, vrlo brojnoj skupini (čak 63 posto ispitanika) koja navodno u skorije vrijeme namjerava uložiti u kriptoimovinu. U prijevodu, možda hoće, a možda i neće, jer su u tu grupu utrpani svi oni koji planiraju nekakvo kriptoulaganje, ali i ispitanici koji se, prema vlastitom priznanju, zasad tek namjeravaju detaljnije informirati o problematici kriptoulaganja. Pritom je nemoguće razaznati koliki je udjel onih prvih, a koliki drugih.

Iskorištavanje fenomena FOMO da bi se potaknulo na ulaganje

Namjera sponzora nikako nije primjer dobre prakse te je i u jednom i u drugom slučaju identična: isprovocirati osjećaj da nešto propuštamo te potaknuti na djelovanje (konkretnu akciju). Fear of missing out (FOMO) ili, u slobodnom prijevodu, strah od propuštanja (dobre zabave ili prilike za zaradu) spada u kategoriju poremećaja socijalne anksioznosti i posljednjih se godina najčešće spominje u kontekstu društvenih mreža, no brojna istraživanja[3] [4] [5] ga navode kao jedan od ključnih motiva ulaganja u kriptoimovinu. Dio njih poziva se pritom na rad skupine autora[6] koji sadrži i upitnik pomoću kojega znatiželjnici mogu izmjeriti razinu vlastitog FOMO stresa (ili potencijala).

Kao prikladan kontekst u kojem je lako isprovocirati FOMO motivaciju najčešće se navodi spektakularan rast kriptoimovine. Brojke, naravno, ne lažu, a pokazuju kako je cijena bitcoina u proteklih pet godina doslovno eksplodirala. Rast se mjeri u tisućama postotnih bodova (točnije, 7.150 posto), dok se u tom razdoblju najpoznatiji svjetski benchmark (indeks S&P 500) tek udvostručio.

Malo je onih koji će ostati ravnodušni na konkretne brojke, ali onda opet ako je bitcoin (ili bilo koji drugi „novčić”, sasvim je svejedno) financijski instrument dostupan na tržištu, što se zapravo može iščitati iz višegodišnjeg rasta?

Nije zgorega podsjetiti kako „povijesna izvedba nije pouzdan indikator budućih kretanja“; kada su tržišta u pitanju, nezaobilaznu izjavu o odricanju od odgovornosti s razlogom će jednako istaknuti i Goldman Sachs i kriptoplatforme, kao što su Bakkt ili Gemini. Gledajući stvari iz te perspektive, podatak o povijesnom kretanju određenog financijskog instrumenta naprosto nije validan argument ni odgovarajuća podloga za predviđanje budućnosti, a svaka prognoza u formatu „bitcoin će kroz x godina vrijediti x dolara“ zapravo je bezvrijedna, bez obzira na intonaciju. Ili barem tako glasi teorija, premda recentno istraživanje[7] otkriva kako negativno intonirane prognoze ipak imaju veću težinu (moć predikcije) kada je riječ o bitcoinu.

Averzija spram rizika

Provociranje fenomena FOMO može biti vrlo učinkovito, jer napada primitivne mehanizme reakcije na stres (engl.: fight or flight), iako je stvarnost ipak nešto drukčija. Ili na to barem upućuju renomirana ispitivanja javnog mnijenja. Jedno od njih, u produkciji uglednog Gallupa, realizirano na reprezentativnom uzorku odrasle američke populacije krajem lipnja, pokazuje kako se udio investitora koji su uložili u bitcoin tijekom protekle dvije godine utrostručio, ali na još uvijek prilično mršavih 6 posto[8].


Udio investitora koji su uložili u bitcoin tijekom proteklih šest mjeseci

Spektakularan rast cijene bitcoina

Brojke s tržišta i dalje su vrlo uvjerljive (S&P 500 je u promatranom razdoblju porastao za 68 posto, a bitcoin za gotovo 400 posto), ali u ovom slučaju nedostaje komponenta društvenog dokaza (engl.: social proof): podatak o skromnih šest posto ulagača koji u svom portfelju drže bitcoin teško može poslužiti kao dokaz rasprostranjenosti kriptoinvesticija koji bi potom mogao isprovocirati fenomen FOMO.

Istraživači Gallupa korektno navode kako je među mlađom populacijom (od 18 do 49 godina) najpoznatija kriptovaluta (koju u ovoj priči koristimo kao sinonim za kripto ekosustav) znatno popularnija, jer je udio portfelja u kojima je zastupljen bitcoin porastao s tri posto na 13 posto. I dok dva posto ukupnog broja ispitanika navodi kako će vjerojatno uložiti u bitcoin u bližoj budućnosti, čak trećina priznaje da ih bitcoin intrigira, ali ne planiraju nikakvo ulaganje u skorije vrijeme.

Potonji set brojki teško može isprovocirati FOMO krizu, osobito kada se upari s podatkom kako čak 60 posto američkih investitora bitcoin smatra „izrazito rizičnim“. Doduše, napredak je evidentan, jer je prije samo dvije godine averzija prema bitcoinu bila još izraženija (75 posto ga je smatralo vrlo rizičnim), ali još nedovoljna da potakne masovnu konverziju nevjernika, osobito među starijim dobnim skupinama. Oni mlađi puno su podložniji utjecaju fenomena FOMO, što iskustva društvenih mreža nedvojbeno potvrđuju.

[1] Bakkt Holdings: U.S. Consumer Crypto Survey, https://publicdocs.bakkt.com/collateral/Survey_Crypto_Exec_Summary_090121.pdf

[2] Gemini: 2021 State of U.S. Crypto Report, https://www.gemini.com/gemini-2021-state-of-crypto-us.pdf

[3] Tatja Kärkkäinen: FOMO in Digital Assets“; https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3814493

[4] Paul Delfabro, Daniel L. King, Jennifer Williams: The psychology of cryptocurrency trading: Riskand protective factors, https://www.researchgate.net/publication/352574339_The_psychology_of_cryptocurrency_trading_Risk_and_protective_factors

[5] Peter Nagel: Psychological Effects during Cryptocurrency Trading, https://space.nurdspace.nl/~buzz/MasterThesisPeter.pdf

[6] Andrew K. Przybylski, Kou Murayama, Cody R. DeHaan, Valerie Gladwell: Motivational, emotional, and behavioral correlates of fear of missing out; https://selfdeterminationtheory.org/wp-content/uploads/2014/04/2013_PrzybylskiMurayamaDeHaanGladwell_CIHB.pdf

[7] Dirk F. Gerritsen, Rick A.C. Lugtigheid, Thomas Walther: Can Bitcoin Investors Profit from Predictions by Crypto Experts?, https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1544612321003081

[8] Gallup: Bitcoin Making Inroads With Younger U.S. Investors, https://news.gallup.com/poll/352508/bitcoin-making-inroads-younger-investors.aspx


*Mario Gatara je ekonomski stručnjak i analitičar firme Analogika d.o.o. Stavovi izneseni u ovom tekstu njegovi su osobni stavovi te ne odražavaju stavove Hanfe niti su rezultat Hanfinih istraživanja.