OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI U PRVIH 9 MJESECI 2023. – KATEGORIJA A OČEKIVANO OSTVARILA NAJVIŠE PRINOSE

U prvih devet mjeseci ove godine mirovinski fondovi su imali dobre prinose u odnosu na 2022. godinu, kada su bilježili negativne prinose. Tim pozitivnim prinosima nadoknadili su sve gubitke koje su imali prošle godine. Kategorija A, moglo bi se reći, je “pobijedila inflaciju i ostvarila realni prinos”. Za očekivati da će to biti i s B kategorijom, ostaje C kategorija koja ima sporu dinamiku, no i ona pokazuje napredak.

Neto imovina OMF-ova na kraju rujna 2023. iznosila je 19,4 mlrd. EUR, od toga 367 milijuna eura za kategoriju A, 17,2 milijardi eura za kategoriju B, 1,7 milijardi eura za kategoriju C. Promatrajući od početka 2023. godine, prinos u prvih devet mjeseci, za kategoriju A iznosio je 10,5 %, za kategoriju B 6,5 % i za kategoriju C 1,1 %.

Ako bi se prinosi gledali anualizirano, odnosno od početka rada obveznih mirovinskih fondova, onda su oni bili: 6,9 % za Mirex A, 5,1 % za Mirex B i 3,1 % za Mirex C.

Glavni razlog za oporavak prinosa nalazi se u oporavku obvezničkog tržišta, a time i velikim dijelom obvezničkog portfelja obveznih mirovinskih fondova. Tako su, obveznička ulaganja krajem rujna iznosila 12,1 milijardi eura, od toga 146 milijuna eura za kategoriju A, 10,3 milijardi eura za kategoriju B, 1,6 milijardi eura za kategoriju C, što je 62,6 % ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova.

Zastupljenost ulaganja u dionice iznosila je 4,3 milijarde eura, od toga 115 milijuna eura za kategoriju A, 4,2 milijardi eura za kategoriju B ili 22,1 % imovine obveznih mirovinskih fondova. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,6 %, a u inozemne dionice 8,5 % imovine fondova. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,2 milijarde eura, od toga 52 milijuna eura za kategoriju A, 2 milijardi eura za kategoriju B, 44 milijuna eura za kategoriju C, (11,1 % imovine), a novac i depoziti činili su u rujnu 3,0 % imovine, odnosno 575,6 milijuna eura, od toga 42 milijuna eura za kategoriju A, 436 milijuna eura za kategoriju B, 97 milijuna eura za kategoriju C.

Iako su rasponi i limiti ulaganja obveznih mirovinskih fondova zakonom ograničeni poslovne politike ipak dovode do razlika u ulagačkim strategijama, a time i u ostvarenim prinosima fondova, a više detalja potražite u tablici.

Od novosti u mirovinskom sustavu, valja napomenuti kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova. Ove promjene koje sada idu će im omogućiti mogućnosti alternativnih ulaganja i mogućnosti da prošire lepezu svojih ulaganja na korist članova mirovinskih fondova.

U nastavku pogledajte raspon prinosa prema mirovinskim društvima te mirovinskim fondovima za sva recentna razdoblja.

Ono što je važno istaknuti je to da ulaganja obveznih mirovinskih fondova treba gledati dugoročno, jer je i štednja za mirovinu dugoročan proces od više desetljeća, a ne samo nekoliko mjeseci ili godina. Kratkoročne krize koje se ciklički ponavljaju na tržištima kapitala ipak u dužem roku anuliraju pa mirovinska štednja dugoročno ostvaruje porast vrijednosti prikupljenih sredstava za buduću mirovinu.

U obveznim mirovinskim fondovima se krajem rujna nalazilo 2,3 milijuna članova, što je za gotovo 10 tisuća više nego krajem kolovoza. Najveći dio članova, a što je i očekivano, nalazi se u B kategoriji fondova, njih 82,4 posto, a manji dio u kategoriji A  13,2 posto i u kategoriji C gdje je 4,3 posto od ukupnog broja članova. Tijekom rujna iz fondova je, zbog odlaska u mirovinu ili smrti izašlo 1.610 članova.