ŠTO PODUZETI KADA SE PRIBLIŽI VRIJEME MIROVINE?

Tek nam predstoji razdoblje u kojem će veći broj članovima ostvariti pravo na mirovinu iz drugog stupa. Koji su koraci ako ste odabrali isplatu mirovine iz I. i II. stupa te kako doći do novca iz III. stupa?

Tek nam predstoji razdoblje u kojem će veći broj članovima ostvariti pravo na mirovinu iz drugog stupa. Koji su koraci ako ste odabrali isplatu mirovine iz I. i II. stupa te kako doći do novca iz III. stupa?

Kada se približi vrijeme odlaska u mirovinu prvi korak za svakog osiguranika jest podnošenje zahtjeva za mirovinu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Nakon toga na kućnu će mu adresu stići informativni izračun o budućnoj mirovini, nakon čega je potrebno otići na šalter Regosa, u bilo koju poslovnicu Fine, te potpisati izjavu o modelu isplate mirovine za koji se budući umirovljenik opredijelio. Nakon što to učini, osiguranik će na kućnu adresu dobiti rješenje HZMO-a o priznavanju prava na mirovinu.

Informativni izračun sastojat će se od dva prikaza: informativnog izračuna HZMO-a i informativnog izračuna mirovine mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD).

Na temelju dobivenih informacija osiguranik treba izabrati koji mu je izračun povoljniji te donijeti odluku o izboru mirovine, bilo samo iz I. mirovinskog stupa ili iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja.

Isplata iz prvog i drugog stupa

U slučaju da se korisnik odluči za kombiniranu mirovinu iz I. i II stupa, ukupna sredstva iz oba obračuna bit će isplaćivana preko MOD-a. U Hrvatskoj trenutačno aktivno posluje samo jedan MOD, no uskoro će započeti s radom još jedno društvo i to u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje.

To je posebno važno jer ako ne odaberete mirovinsko osiguravajuće društvo u roku od 6 mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu, REGOS će Vas sukladno članku 131. stavak 4. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima („Narodne novine“ br. 22/14, 29/18 i 115/18) rasporediti u jedno od postojećih mirovinskih osiguravajućih društava.

Ako se osiguranik odluči za isplatu iz oba stupa, tada može zatražiti jednokratnu isplatu od 15 posto svoje mirovinske štednje iz obveznog mirovinskog fonda, a na taj je iznos dužan platiti porez i prirez.

Na isplate do 30.000 kuna primjenjuje se porezna stopa od 12 posto, a za isplate iznad tog iznosa porezna stopa je veća i iznosi 18 posto. Pritom je važno napomenuti da jednokratnu isplatu od 15 posto mogu zatražiti samo umirovljenici kojima je mirovina 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine iz prvog stupa.

Ako se korisnik opredijeli za mirovinu iz tzv. prvog mirovinskog stupa utemeljenog na generacijskoj solidarnosti, to znači da pristaje da se njegova ukupna ušteđena i kapitalizirana sredstva iz drugog mirovinskog stupa prenesu u državni proračun. HZMO u tom slučaju izdaje rješenje o mirovini kao da je osiguranik bio osiguran samo u I. mirovinskom stupu.

Pravo na starosnu mirovinu danas imaju muškarci s navršenih 65 godina, a žene već sa 62 godine i šest mjeseci starosti.

Na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, za žene se svake godine povećava minimalna dob za odlazak u mirovinu za tri mjeseca i tako će biti sve do 2030. kada će se dob muškaraca i žena za odlazak u starosnu mirovinu izjednačiti i bit će 65 godina za oba spola.

Pravo na odabir isplate iz trećeg stupa

Ako je, uz obveznu mirovinsku štednju, osoba odvajala sredstva i za dobrovoljnu mirovinsku štednju u tzv. trećem mirovinskom stupu, ta je sredstva moguće početi primati već s 55 godina, neovisno o tome je li ostvareno pravo na mirovinu iz I. ili II. mirovinskog stupa (ako je riječ o ugovorima sklopljenima do 31.12.2018., tada je minimalna dobna granica niža i iznosi 50 godina).

Dobrovoljnu mirovinsku štednju moguće je, osim putem MOD-a, primati i putem mirovinskog fonda ili osiguravajućeg društva. Ako je riječ o iznosu većem od 100.000 kuna, novac iznad tog limita osiguranik mora prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo. Pritom može izabrati hoće li u MOD prebaciti samo iznos koji prelazi 100.000 kuna ili cjelokupan iznos.

U tom slučaju mirovinu iz trećeg mirovinskog stupa isplaćuje MOD, a osiguranik može izabrati između privremene ili doživotne mirovine.

Druga je mogućnost da iznos do 100.000 kuna ostane u dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem je osiguranik štedio, a da se samo iznos iznad tog limita prebaci u mirovinsko osiguravajuće društvo. U tom slučaju, dio mirovine osiguranik dobiva iz mirovinskog fonda u kojem je štedio, a drugi dio iz mirovinskog osiguravajućeg društva.

Osiguranik sam odlučuje hoće li  sredstva zadržati u fondu ili ih može prebaciti u MOD. Ako odluči da će sredstva prebaciti u MOD, važno je znati da mirovina može zbog navedenog iznosa biti samo privremena, a ne i doživotna.

Naknade mirovinskog osiguravajućeg društva

Za pokrivanje troškova svojeg poslovanja mirovinsko osiguravajuće društvo zaračunat će vam odgovarajuću naknadu od uplaćenih sredstava. Ona može iznositi najviše 1,5 % od primljene doznake jednokratno i najviše do 0,17 % primljene doznake godišnje iz obveznog mirovinskog fonda, pri čemu odluku o najvišoj naknadi za svaku godinu donosi Hanfa.

Važno je naglasiti da iznos naknade koju zaračunava mirovinsko osiguravajuće društvo od primljene doznake iz dobrovoljnog mirovinskog fonda određuje samo društvo i navodi je u ugovoru o mirovini koji vi kao korisnik mirovine sklapate s mirovinskim osiguravajućim društvom.

Također, ako se u okviru obveznog mirovinskog osiguranja (drugi stup) odlučite za djelomičnu jednokratnu isplatu u iznosu od 15 % od ukupno primljene doznake, mirovinsko osiguravajuće društvo naplaćuje naknadu i za dio sredstava koja su jednokratno isplaćena.

S druge strane, ako se u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (treći stup) odlučite za djelomičnu jednokratnu isplatu koja iznosi 30 % od ukupno primljene doznake, mirovinsko osiguravajuće društvo naknadu naplaćuje samo na iznos koji vam nije jednokratno isplaćen. Napominjemo da je uvjet za navedenu jednokratnu isplatu da korisniku nije isplaćena jednokratna isplata prema članku 127. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.