ZAŠTO HRVATSKA TREBA OZBILJNIJE RAZMATRATI OSIGURANJE OD PRIRODNIH KATASTROFA?

U recentnom je razdoblju lako primijetiti kako jasne granice između godišnjih doba više ne postoje. Oluje su česte, a informacije o nedavnim potresima postale su nam dio svakodnevice. Možemo reći da živimo u vremenu koje zahtijeva višu razinu osviještenosti i spremnosti za suočavanje s prirodnim nepogodama. No koliko smo zapravo kao društvo pripremljeni za takve situacije i što sustavno možemo poboljšati?​​​

Osiguratelji kao primarni preuzimatelji rizika imaju dobar odgovor na to pitanje. Vrste osiguranja od prirodnih katastrofa koje društva za osiguranje nude oblik su zaštite od financijskih gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama kao što su ​potres, poplava, uragan, požar, itd. Ove vrste osiguranja mogu pokriti štete na imovini / troškove obnove ili financijske gubitke. U pravilu su ove vrste osiguranja prilagođene specifičnim potrebama određene geografske regije i vrsti prirodnih prijetnji kojima je ona izložena. ​

Hrvatska – treća u EU-u po nedostatnosti osiguranja, tek 1,2 posto premije za zaštitu od potresa

Prema pokazateljima Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), u EU-u je, prema podacima iz studenoga 2023., osigurana približno jedna četvrtina ukupnih šteta uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima i događajima povezanim s klimatskim promjenama. Pored toga, s rastućim intenzitetom i učestalošću prirodnih katastrofa, postoji zabrinutost da bi neki rizici s vremenom mogli postati neosigurljivi. Stoga je samo povećanje penetracije osiguranja nedovoljno za adekvatnu zaštitu, već je potrebno razmotriti i promjene u samim modelima osiguranja.

U Hrvatskoj primjećujemo zabrinjavajuće nisku razinu osigurateljnog pokrića za rizike od prirodnih katastrofa. Na primjer, prosječni udio premije za osiguranje od potresa u ukupnoj premiji osiguranja u posljednje tri godine iznosi tek 1,2 posto, dok je za poplave taj udjel čak i niži – svega 0,5 posto. Ovi podaci jasno ukazuju na nedostatak svijesti i angažmana kada je u pitanju zaštita od prirodnih katastrofa. EIOPA-ini podaci Hrvatsku ističu kao treću po redu od zemalja EU-a po nedostatnosti osiguranja od rizika prirodnih katastrofa, odmah iza Grčke i Italije. 

Izvor: EIOPA Dashboard on insurance protection gap for natural catastrophes [https://www.eiopa.europa.eu/tools-and-data/dashboard-insurance-protection-gap-natural-catastrophes_en]

S obzirom na rastući intenzitet i učestalost prirodnih katastrofa te nisku razinu osiguranja, za Hrvatsku je uputno razmotriti prakse drugih tržišta, stoga u Hanfi analiziramo modele osiguranja rizika od prirodnih katastrofa koje su usvojile druge zemlje članice EU-a. Detektirali smo francuski, islandski, lihtenštajnski (švicarski) i rumunjski model kao primjere dobrih praksi koji se mogu uzeti u obzir u okviru aktivnosti za povećanje razine osiguranja od prirodnih i katastrofalnih nepogoda u RH, a u nastavku ističemo francuski i rumunjski model.

U Francuskoj zaštita s javnim reosigurateljem

Francuski model omogućava osigurateljima ugovaranje reosiguranja s javnim reosigurateljem, Caisse centrale de réassurance (CCR), za rizike pokrivene režimom FR NatCat (Natural catastrophe). CCR djeluje kao reosiguratelj potpomognut državom, pružajući reosigurateljne stop-loss ugovore društvima za osiguranje u slučaju ekstremnih vremenskih događaja poput poplava, suša i potresa, koji zaštićuju osiguravatelja u slučaju visokih iznosa šteta. Navedeno (u pojednostavljenom smislu) znači da država intervenira tek ako gubici CCR-a prijeđu određeni prag.

Ovaj model pritom ne sprječava osiguravatelje da imaju druge ugovore o reosiguranju s reosigurateljima iz privatnog sektora, kao i reosigurateljima iz javnog sektora koji također nude reosiguranje na otvorenom tržištu. Osiguranje od prirodnih nepogoda u Francuskoj je obavezno za iznajmljivače nekretnina i za zajedničke prostore, u slučaju suvlasništva, ali ne i za vlasnike nekretnina.

Rumunjska je 2009. osnovala pool za osiguranje od prirodnih katastrofa

Primjer rumunjskog modela također nam može pružiti vrijedne lekcije. Osigurateljni pool za osiguranje protiv prirodnih katastrofa (PAID) osnovalo je rumunjsko udruženje društava za osiguranje. PAID pokriva tri specifična rizika na geografskom teritoriju Rumunjske: potres, poplavu i klizišta. Ugovarateljima nudi dvije vrste polica: tip A (limit police 20.000 EUR / premija 20 EUR) i tip B (limit police 10.000 EUR / premija 10 EUR). PAID koristi društva za osiguranje u Rumunjskoj kao svoju prodajnu i distribucijsku mrežu. Svi osiguratelji u Rumunjskoj ovlašteni za ugovaranje osiguranja od prirodnih katastrofa imaju pristup PAID-ovu sustavu osiguranja i izravno unose pojedinosti o prodanim policama. Obradu odštetnih zahtjeva obavljaju društva za osiguranje ako je polica izdana preko njih ili vanjska tvrtka s kojom PAID ima ugovor ako je policu izdao izravno PAID.

Bitna strategija upravljanja rizikom od katastrofe

Razmatrajući navedene modele, kao i druge inicijative poput optimizacije visine premija osiguranja, možemo postići značajan napredak u zaštiti imovine i financijske stabilnosti. Dakako, treba se osvrnuti i na druga područja djelovanja. Tako je uputno razmotriti na razini države i/ili lokalno jačanje strategije upravljanja rizikom od katastrofe. To uključuje poticanje i podržavanje mjera za ublažavanje rizika, isticanje prednosti osiguranja u otklanjanju posljedica rizika od prirodnih katastrofa, vremensko tempiranje promotivnih aktivnosti s obzirom na osiguranje zaštite određenog dobra, itd. U svemu navedenom ostaje važno dodatno educirati građane o važnosti osiguranja od prirodnih katastrofa jer samo sustavnim i zajedničkim naporima možemo izgraditi društvo otpornije na izazove koji su pred nama.

Tekst napisala Iva Ivanković, voditeljica Direkcije za analizu osiguranja u Hanfi