Svake godine 22. travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje, s ciljem jačanja svijesti o zaštiti okoliša i održivom razvoju.

Što je ekološka anksioznost?

Ekološka anksioznost označava osjećaj zabrinutosti, tjeskobe i odgovornosti zbog klimatskih promjena, zagađenja i gubitka biološke raznolikosti. Istraživanje iz SAD-a pokazuje da 68 % ispitanika osjeća barem umjerenu razinu ekološke anksioznosti, dok gotovo polovica mladih između 18 i 34 godine starosti navodi da im klimatski stres utječe na svakodnevni život. Globalna studija među 10.000 mladih u 10 zemalja otkriva da ih je više od 45 % pod kroničnim stresom zbog klimatskih promjena^[1]. Taj osjećaj nerijetko utječe i na svakodnevne odluke – od potrošačkih navika do izbora ulaganja.

Može li ulaganje smanjiti osjećaj krivnje?

Osjećaj da ne činimo dovoljno za okoliš često prati i ekološka krivnja – emocionalna reakcija na vlastiti ekološki otisak. No upravo financijske odluke mogu postati snažan alat u borbi protiv te krivnje. Ulaganjem u projekte koji promiču obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost ili zaštitu okoliša pojedinci mogu osjetiti pozitivan doprinos i smisleni utjecaj na budućnost planeta.

Ulaganja u zelene financije na globalnoj razini bilježe snažan rast. Prema dostupnim istraživanjima ukupna vrijednost održivih investicijskih proizvoda premašila je 7 bilijuna USD^[2], dok su zelene, socijalne i održive obveznice u prvom tromjesečju 2024. dosegle gotovo 273 milijarde USD^[3]. U Europskoj uniji godišnje se mobilizira više od 375 milijardi eura zelenog kapitala, no udio zelenih financija u ukupnoj tržišnoj aktivnosti još uvijek je oko 11 %^[4]. Iako su ovi trendovi pozitivni, jasno je da postoji značajan prostor za daljnje povećanje ulaganja u projekte koji doprinose održivom razvoju.

Zeleni financijski proizvodi – trend ili odgovornost?

U Hrvatskoj sve više financijskih institucija nudi zelene kredite za energetski učinkovitu obnovu, kupnju uređaja ili ugradnju solarnih panela. Na tržištu su prisutni i investicijski fondovi i zelene obveznice, čiji se prinos temelji na ulaganjima u održive projekte. Imamo tako otvorene fondove s javnom ponudom koji se nude malim klijentima (poznate kao UCITS fondovi), koji svojim ulaganjima promoviraju ekološka i socijalna obilježja, to jest izloženi su dijelom raznim izdavateljima koji razmatraju ESG (ekološke, društvene i upravljačke) čimbenike u svom poslovanju. Takvi fondovi čine gotovo 40 % ukupnog UCITS tržišta.

Kako prepoznati zaista „zelene” proizvode?

Rastući interes za održiva ulaganja sa sobom donosi i sve izraženiji problem greenwashinga – prakse u kojoj se proizvodi, usluge ili investicijski fondovi lažno predstavljaju kao ekološki prihvatljivi, iako to u stvarnosti nisu. Takve aktivnosti ne samo da narušavaju povjerenje ulagača, već predstavljaju i reputacijski te financijski rizik za cijeli sektor. Kako bi se suzbio greenwashing i osigurala transparentnost na tržištu, Europska unija uvela je ključne regulatorne okvire: EU taksonomiju i Uredbu o objavama povezanim s održivošću u sektoru financijskih usluga (SFDR). EU taksonomija definira jasne kriterije oko toga što se smatra ekološki održivom gospodarskom aktivnošću, dok SFDR propisuje obvezu financijskim institucijama da transparentno izvještavaju o održivosti svojih proizvoda i ulaganja.

Za ulagače to znači veću sigurnost i mogućnost informiranog odabira: proizvodi označeni prema člancima 8. i 9. SFDR-a („svijetlo-zeleni” i „tamno-zeleni” fondovi) moraju zadovoljiti strože standarde održivosti i izvještavanja, dok se deklarativno „zeleni” proizvodi lakše mogu prepoznati i izbjeći. Ovakav regulatorni okvir doprinosi očuvanju integriteta zelenih tržišta i usmjerava kapital prema projektima koji zaista doprinose održivoj tranziciji.

Svjesno ulaganje kao oblik klimatskog angažmana

Ulaganja koja uzimaju u obzir ESG kriterije omogućuju pojedincima da vlastiti kapital usmjere u održive projekte. Osim što mogu donijeti dugoročne financijske koristi, ona imaju i emocionalnu vrijednost – pružaju osjećaj da doprinosimo rješenju, a ne problemu.

Povodom Dana planeta Zemlje potaknimo raspravu o odgovornosti, ne samo osobnoj, već i financijskoj. Jer svaka odluka, pa i ona investicijska, može biti korak prema zelenijem sutra.