Digitalni prostor nikada nije bio dostupniji, ali ni rizičniji. Danas bankovne transakcije obavljamo putem mobitela, investicijske prilike pronalazimo na društvenim mrežama, a granica između legitimne ponude i sofisticirane prijevare postaje sve tanja. Rezultati istraživanja Globalnog saveza protiv prijevara (GASA) pokazuju da je 23 % odraslih osoba tijekom 2024. bilo žrtvom neke vrste prijevare, dok je čak 64 % njih „nasjelo” na prijevaru unutar 24 sata od prvog kontakta s prevarantima. Upravo ta brzina, tj. kombinacija emocije i ubrzane reakcije, postaje ključna poluga manipulacije.

Treba naglasiti da s razvojem digitalnih alata raste i broj investicijskih prijevara, a metode postaju sve maštovitije i sofisticiranije. Više nije riječ o loše napisanim e-mailovima s očitim gramatičkim pogreškama. Danas su tu profesionalno dizajnirane internetske stranice, videozapisi generirani umjetnom inteligencijom i lažni intervjui s poznatim osobama koji izgledaju kao da su objavljeni na najčitanijim portalima. I zato mnogi građani teško razlikuju legitimnu investicijsku priliku od digitalne zamke.

Prevaranti „napadaju” emocije žrtava

Prevaranti ne ciljaju samo na neinformiranost, nego prije svega na emocije. Rezultati međunarodnog istraživanja Koalicije protiv financijskog kriminala (CAFC) pokazuju da su stres, tjeskoba i osjećaj usamljenosti među glavnim razlozima zbog kojih ljudi donose ishitrene financijske odluke. Čak 55 % prevarenih navodi da su u trenutku prijevare bili pod povećanim stresom, 61 % osjećalo je tjeskobu, a 64 % ispitanika istaknulo je usamljenost kao faktor koji ih je učinio ranjivima.

Poruke koje prevaranti šalju svojim žrtvama osmišljene su da pogode upravo te točke: „Sigurna investicija”, „Brza i zajamčena zarada”, „Prilika koja se ne propušta”. Dodaje se i element hitnosti: „Akcija traje 24 sata”, „Odlučili smo kontaktirati baš vas”. Psihološki pritisak tako stvara dojam ekskluzivnosti i straha da će potencijalna žrtva propustiti priliku svojeg života. Posebno su ranjivi građani koji se nalaze u teškoj financijskoj situaciji i traže brzo rješenje. Jer klik na jedan oglas može ih umjesto izlaska iz problema dovesti u još dublje dugove.

Lažne investicije i krađa identiteta poznatih osoba

Jedan su od najučestalijih obrazaca lažni članci ili oglasi u kojima poznate osobe navodno preporučuju određenu investiciju. Često je riječ o manipuliranim intervjuima, montiranim videima ili tekstovima koji oponašaju izgled poznatih medija.

Tijekom prošle godine u javnosti je odjeknuo slučaj krađe identiteta poznate voditeljice i reporterke emisije „Provjereno” Eme Branice, kada su internetski predatori objavili lažni intervju s voditeljicom u kojem ona svjedoči o tome kako su im iz uredništva emisije navodno naredili da unište „materijal” koji bi omogućio mnogim Hrvatima da se obogate. Ema Branica otvoreno je govorila o svojem iskustvu krađe identiteta upravo kako bi građane upozorila na opasnosti koje im prijete od prevaranata. Nije ona bila jedina javna ličnost kojoj su internetski predatori ukrali identitet i njime se poslužili u svoje prljave svrhe, na ovome popisu ima još poznatih hrvatskih imena. Prevaranti su izradili lažne videozapise generirane umjetnom inteligencijom i intervjue u kojima poznati voditelj Zoran Šprajc navodno otkriva „tajnu bogaćenja” putem investicijskih aplikacija. Ime Doris Pinčić često je korišteno u oglasima na društvenim mrežama koji su obećavali brzu zaradu i promovirali nepostojeće investicijske prilike. Fotografije Maje Šuput zlorabljene su u oglasima koji su izgledali kao članci s poznatih portala, a vodili su do platformi za lažna ulaganja.

Osim što je sumnjivo to da osoba poznata javnosti preporučuje neku investiciju, kod takvih tipova prijevara postoje još neki znakovi upozorenja. Najčešće poveznica s takvog lažnog članka vodi na nepoznatu i sumnjivu domenu. Naglasak komunikacije s potencijalnom žrtvom stavljen je na visoku i brzu zaradu, bez realnog objašnjenja rizika. Vrlo brzo s potencijalnom žrtvom prevaranti uspostavljaju kontakt putem WhatsAppa, Vibera, privatne poruke ili čak telefonskim pozivom, a nudi se instaliranje aplikacije za „pomoć pri trgovanju” obveznicama, dionicama ili kriptovalutama.
Važno je imati na umu da instaliranjem takve aplikacije žrtve često omogućuju prevarantima udaljeni pristup uređaju, uključujući mobilnom bankarstvu i osobnim podacima.

Telefonski pozivi, lažni dopisi i internetske stranice generirane pomoću umjetne inteligencije

Iako društvene mreže igraju veliku ulogu u prijevarama, dominantan kanal i dalje su telefonski pozivi. Osoba koja govori „hrvatskim” jezikom nagovara na ulaganje u dionice, obveznice ili kriptovalute. U nekim slučajevima koriste se krivotvoreni logotipi regulatora, lažni dopisi ili e-mailovi koji oponašaju službenu komunikaciju.

Dodatni izazov predstavlja umjetna inteligencija. AI alati omogućuju generiranje uvjerljivih internetskih stranica i videozapisa koji izgledaju legitimno. Lažni portali mogu imati profesionalan dizajn, „recenzije korisnika” (ali samo pozitivne) te čak i simulirane vijesti o uspješnim ulaganjima.

Sve češće se pojavljuju i tzv. agencije za povrat sredstava, što predstavlja dodatnu razinu prijevare u kojoj se žrtvama obećava povrat izgubljenog novca, ali jedino uz novu uplatu. Ako žrtva uplati dodatni novac, prevaranti se najčešće više ne javljaju, a digitalni tragovi o njima nestaju.

Nije sramota biti prevaren

Biti prevaren nije znak neznanja. Prevaranti djeluju organizirano, često iz inozemstva, koriste psihološke tehnike i napredne digitalne alate. Posljedice nisu samo financijske, već je riječ i o emocionalnom stresu te gubitku povjerenja i samopouzdanja.

U vremenu kada umjetna inteligencija može generirati gotovo savršenu iluziju vjerodostojnosti, najvažniji alat zaštite ostaje informiranost. Da, dobro je ulagati, ali prije svake odluke važno je zastati, provjeriti informacije i razmisliti.

Sadržaj nastao u suradnji Hanfe i native tima VL.