Planiranje mirovine nije luksuz niti neki mrski zadatak, već nešto o čemu biste trebali razmišljati praktički od trenutka kada ste se prvi put zaposlili. Hrvatska ima složen mirovinski sustav od tri stupa, koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i donošenje važnih financijskih odluka tijekom cijeloga radnog vijeka.

U osnovi, hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa: prvi obvezni stup generacijske solidarnosti (15 posto od bruto plaće), drugi obvezni stup individualne kapitalizirane štednje (5 posto od bruto plaće) i treći dobrovoljni stup individualne kapitalizirane štednje. Svi zaposleni obvezno sudjeluju u prva dva stupa, dok je treći stup potpuno dobrovoljan, ali upravo on može biti ključan za osiguranje pristojnog životnog standarda u mirovini.

Ključne odluke godinu dana prije umirovljenja

Kada se približite uvjetima za umirovljenje, prvi korak je informirati se o vlastitim pravima. Preporučuje se provjera staža i uplata doprinosa putem sustava e-Građani, kao i upoznavanje s uvjetima za ostvarenje prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu (dob, staž, penalizacija).

Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za informativni izračun mirovine. Na vaš zahtjev, mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) može izraditi personalizirani informativni izračun, koji uključuje različite oblike mirovina primjenjive upravo na vas. Također, portal Moja mirovina može poslužiti kao pomoćno sredstvo za okvirni izračun mirovine iz 2. stupa, iako ne uzima u obzir sve moguće oblike isplate. Kada dođe vrijeme za odluku, REGOS će vam dostaviti službeni informativni izračun koji se sastoji od dva dijela: izračuna HZMO-a za prvi stup i izračuna MOD-a za drugi stup. Bitno je naglasiti da je riječ o informativnom izračunu te da se konačni iznosi mirovine mogu razlikovati.

Temeljem dobivenih izračuna donosite ključnu, jednokratnu i nepovratnu odluku – želite li mirovinu samo iz prvog stupa ili kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. U slučaju da odaberete mirovinu samo iz prvog stupa, sva vaša sredstva iz drugog stupa prenose se u državni proračun, a HZMO vam isplaćuje mirovinu kao da ste cijeli radni vijek bili osigurani samo u prvom stupu. Ako odaberete kombiniranu isplatu iz oba stupa, HZMO određuje osnovnu mirovinu iz prvog stupa, a isplatu iz drugog stupa ugovarate s odabranim MOD-om. Odluka se temelji na informativnom izračunu i osobnoj procjeni.

Ako ostajete u 2. stupu, potrebno je odabrati MOD koji će vam isplaćivati mirovinu. Ugovor se sklapa kod njih, a postoji više različitih oblika isplate (pojedinačna ili zajednička, s ili bez zajamčenog razdoblja) – preporučuje se informirati kod MOD-a koji model se odnosi na vas.

Postoje neki važni rokovi

Za ostvarivanje prava na mirovinu, HZMO je nadležan za zaprimanje zahtjeva. Za kombiniranu mirovinu zahtjev se predaje i HZMO-u i REGOS-u, najranije mjesec dana prije nego što prestanete raditi. Izjavu o izboru mirovine potpisujete osobno u Mirovinskom informativnom centru (MIC) ili FINA-i, online ili preko opunomoćenika. Nakon što HZMO donese konačno rješenje za vašu mirovinu, imate 6 mjeseci da sami odaberete MOD. Ako to ne učinite, REGOS će vas automatski rasporediti u jedan od MOD-ova, a ako se predomislite, možete besplatno promijeniti MOD unutar 15 dana. Nakon 15 dana vaš izbor postaje konačan.

Jedna od važnijih stvari koju morate razmotriti je mogućnost jednokratne isplate dijela sredstava iz drugog stupa. Ako odaberete kombiniranu mirovinu, možete zatražiti jednokratnu isplatu od 20 posto svoje mirovinske štednje iz obveznog mirovinskog fonda, ali samo ako vam je mirovina iz prvog stupa najmanje 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine. Ova isplata podliježe porezu na dohodak i prirezu, a smanjuje mjesečnu mirovinu iz drugog stupa.

Ako imate dobrovoljnu mirovinsku štednju (3. stup), postoji mogućnost djelomične jednokratne isplate do 30 % ukupno prenesenih sredstava, ako prethodno niste iskoristili jednokratnu isplatu iz mirovinskog društva. Mirovina iz 3. stupa isplaćuje se u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, putem MOD-a ili mirovinskog fonda.

Prema Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, koji bi trebao stupiti na snagu u srpnju ove godine, predlaže se i mogućnost rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, uz isplatu mirovine nakon navršenih 65 godina života. Stoga, produženje radnog vijeka za još neko vrijeme jedna je od odluka o kojoj se mora voditi računa.

Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga