Iako Hrvatska trenutno broji više od 1.200.000 umirovljenika, mnogi od njih i dalje ne znaju koje su njihove mogućnosti. Vijesti o povećanjima, dodacima i ostalim promjenama vezanih uz iznos mirovina nerijetko su teže shvatljive pa umirovljenicima ne preostaje ništa drugo nego sjediti i čekati iznos iduće mirovine. Iako je prosječna sveukupna mirovina od 2016. godine do danas narasla za oko 80 posto,  rijetki su oni koji znaju da na iznos svoje mirovine mogu utjecati i sami.

Za početak, bili u mirovini ili još ne, svatko bi trebao znati koje sve vrste mirovina postoje kako bi mogli dobiti najbolje od njih. U Hrvatskoj se obvezne mirovine razlikuju prema uvjetima koji se trebaju ispuniti za odlazak u mirovinu. Tako postoje starosna, prijevremena, invalidska, privremena invalidska te obiteljska mirovina. Treba napomenuti da se pravo na mirovinu može steći tek nakon prestanka osiguranja, odnosno s prestankom zaposlenja te obavljanja obrtničke ili druge djelatnosti.

Sve te mirovine

U Hrvatskoj je najviše korisnika starosne mirovine, njih preko 500.000. Građani pravo na starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Dobro je znati da će od 1. siječnja 2030. godine uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu biti jednaki za muškarce i žene. Do tada je na snazi prijelazno razdoblje u kojem žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu u nižoj dobi. 

Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima svaka osoba koja navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Što se tiče prijevremene starosne mirovine, pravo na nju se stječe kada osoba navrši 60 godina života i ima 35 godina mirovinskog staža. Visina prijevremene starosne mirovine se tada trajno smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu, što je poznato kao „penaliziranje“. 

Pravo na invalidsku mirovinu imaju osobe kod kojih postoji djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršene 65. godine te koje zadovoljavaju uvjete iz staža. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik stječe pravo bez obzira na dužinu mirovinskog staža. 

S druge strane, privremenu invalidsku mirovinu može dobiti osoba s invaliditetom koja se profesionalnom rehabilitacijom osposobila za rad drugih poslova, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno bila nezaposlena. Korisno je znati da su invalidske mirovine podijeljene u dvije kategorije. Jedni su oni koji primaju invalidsku mirovinu, a drugi oni čija je invalidska mirovina prevedena u starosnu kada su napunili 65 godina.

Što se tiče obiteljske mirovine, obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osoba čije pravo ostvaruju imala najmanje pet godina radnog staža ili bila najmanje 10 godina u mirovini. 

Uz sve vrste obveznih mirovina, osobe koje rade u teškim, za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim uvjetima te osobe s invaliditetom mogu dobiti starosnu mirovinu uz smanjenje dobne granice.

Kako kombinirati mirovine?

Mnogi umirovljenici ne znaju da sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju mogu imati pravo i na dvije mirovine. Od 1. siječnja 2023. godine svi korisnici stariji od 65 godina mogu primati osobnu, odnosno starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu te dio obiteljske mirovine. Naravno, da biste mogli ostvariti pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine potrebno je imati priznana prava na obje mirovine. 

Korisnici osobne mirovine koji ostvaruju pravo i na obiteljsku mogu primati obje mirovine uz uvjet da su navršili 65 godina te da su jedini korisnik obiteljske mirovine. No, i u ovom slučaju postoje iznimke pa udovac, odnosno udovica, ne mora biti jedini korisnik obiteljske mirovine, ako pravo na obiteljsku mirovinu ima i član obitelji kojemu je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti, opća nesposobnost za rad ili je riječ o djetetu s invaliditetom. Još jedan uvjet za primanje osobne i dijela obiteljske mirovine je i da ukupna svota mirovina korisnika iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi limit od 1.085,6?0 eura. 

Najniži iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine te ne može iznositi više od 50 posto pripadajuće obiteljske mirovine. 
Treba napomenuti i da djeca čija su oba roditelja umrla imaju pravo na dvije obiteljske mirovine, jednu za svakog roditelja.

Ostale mogućnosti

Značajan utjecaj na konačni iznos mirovine može se dobiti i nakon ulaska u mirovinu. Naime, osoba koja je stekla pravo na mirovinu može nakon umirovljenja nastaviti raditi. Tijekom rada mirovina se privremeno obustavlja, ali se po ponovnom prestanku rada nastavlja isplaćivati uz povećani mirovinski faktor. To znači da za svaki mjesec u kojem je mirovina bila obustavljena zbog zapošljavanja se polazni faktor mirovine uvećava za 0,3 posto, do najviše 100 posto. 

Ukoliko tijekom radnog odnosa i dalje žele primati mirovinu, korisnici starosne, prijevremene starosne te obiteljske ili dijela obiteljske mirovine to pravo mogu ostvariti ukoliko radni odnos ne prelazi polovicu punog radnog vremena, odnosno 20 sati tjedno. 
Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli, isplata mirovine se obustavlja i mora otići na obvezni kontrolni pregled. 

Uz mogućnost zaposlenja, osiguranici koji su istovremeno ulagali u I. i II. mirovinski stup, imaju i opciju kombiniranja iznosa mirovine iz oba stupa. Prilikom umirovljenja moguće je zatražiti isplatu mirovine iz II. stupa, što može značajno povećati cjelokupni iznos mirovine.
Za dodatni prihod, predlaže se i ulaganje u III. mirovinski stup, koji se može isplatiti i s navršenih 55 godina.

Najavljene promjene

Od 1. srpnja 2025. godine na snagu bi trebale stupiti dodatne promjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju, koje idu u korist osiguranicima. Najavljivano je povećanje dodatnog staža na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. To znači da će roditelji imati oko tri posto veću mirovinu za svako dijete. Uz to, trebao bi se uvesti i godišnji dodatak na mirovinu, poznatiji kao 13. mirovina, vezan uz broj godina mirovinskog staža.

Za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena uvodi se stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu, što bi trebalo osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i cijena. Među prijedlozima je i mogućnost rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, uz isplatu mirovine nakon navršenih 65 godina života, kao i povećanje invalidske mirovine za 74 eura.

Krajnji cilj Zakona je povećanje vrijednosti najniže mirovine za 3 posto, kao i povećanje prosječne sveukupne mirovine sa 625 eura na 800 eura.

*Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga